Posljednjih desetak dana građani Osijeka, ali i stanovnici okolnih naselja izloženi su pojačanoj navali komaraca. Nakon prošlogodišnjeg odmora od tih napasnika, zbog izrazito sušne godine, ova će nas godina, prema prvim pokazateljima, izgleda, vratiti u svakodnevicu obilježenu ubodima i intenzivnom uporabom repelenata.

S obzirom na to da su za Osijek komarci svojevrsni "zaštitni znak" i da smo već dosta toga naučili iz zajedničkog života, bilo je jasno da će relativno vlažna a topla godina iznjedriti prvo ličinke, a onda i brojne odrasle komarce. Na službenim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije vidljivo je da su njegovi stručnjaci ove godine proveli dva uzorkovanja brojnosti odraslih komaraca metodom CDC klopki. Prvo je bilo 19. travnja i rezultati su pokazali vrlo mali broj ulovljenih odraslih kukaca. Samo su, naime, dva komarca ulovljena u klopci u Josipovcu i po jedan u Cvjetnom i Tenji, a sve druge klopke, čak i one u Kopačkom ritu, Halaševu, Pampasu, bile su bez odraslih komaraca. Međutim, samo dva tjedna poslije, odnosno 6. svibnja, rezultati su pokazali da slijedi njihova invazija. U klopci postavljenoj u Kopačkom ritu izbrojeno je 69 odraslih komaraca, u Tenji 36, Tikvešu 29, Klisi i Bijelom Brdu 23, Vinogradskoj 21, Kopačevu 13, Bilju 7 te na Jugu 2, u Podravlju i Sarvašu po pet odraslih komaraca. Usporedbe radi, lani je u ovo vrijeme uzorkovanje pokazalo najviše komaraca u Klisi, i to samo devet odraslih jedinki, a onda na Jugu 2 sedam, u Brijestu šest, u Višnjevcu četiri i Podravlju tri komarca. Brojke koje pokazuju rezultati posljednjeg ovogodišnjeg uzorkovanja prošle smo godine imali tek početkom lipnja. Pitanje je, međutim, je li bilo moguće spriječiti ovako iznenadnu najezdu s obzirom na to da je županijska služba DDD-a u svim jedinicama lokalne samouprave na području OBŽ-a obišla terene koji bi mogli biti povoljni za razvoj ličinki komaraca.

Stručnjaci NZJZ-a OBŽ ove su godine već izdali četiri preporuke za tretiranje na području Osijeka i 25 preporuka za tretiranje lokacija u OBŽ-u, odnosno područja Bilja, Erduta, Halaševa, Ernestinova, Strizivojne, Vuke, Čepina, Šodolovaca, Belog Manastira, Darde, Donjeg Miholjca, Kneževih Vinograda i Levanjske Varoši. Prve su preporuke za Osijek izdane još 20 travnja, kada je najavljen larvicidni tretman sa zemlje na području Halaševa površine jedan hektar, zatim 2. svibnja isti tretman četiri hektara na Pampasu. Druge su preporuke za adulticidnim tretmanom sa zemlje 170 hektara Pampasa za 10. svibnja i za isti datum adulticidni tretman iz zraka 1700 hektara područja Nemetin - Sarvaš.

Jesu li ti tretmani i odrađeni, odnosno preporuke ispoštovane, nismo uspjeli doznati, no činjenice govore da broj komaraca raste. Društvene su mreže pune korisnika koji pokazuju svoja iskustva. Iz Sanitacije Osijek za 10. svibnja nam je bio najavljen adulticidni tretman komaraca metodom toplog zamagljivanja, aparatima SwingFog iz sporo krećućih vozila iza kojih ostaje dimna zavjesa. Tretmani su trebali biti obavljeni u istočnom dijelu Osijeka, na području Tvrđe, Vinogradske ulice, Nemetina, Tenje, Klise, Sarvaša, Tvrđavice i Podravlja.



Model koji su razvili znanstvenici Odjela za biologiju osječkog sveučilišta, u suradnji s Institutom "Ruđer Bošković", pokazao je upravo ovakav slijed događaja, kaže nam prof. dr. sc. Branimir Hackenberger Kutuzović, redoviti profesor Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i voditelj projekta "Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj", i dodaje da je tako pogotovo nakon što je implementiran višegodišnji model koji kao početno stanje uzima stanje populacije komaraca od godine prije. Drži da je razlog intenzivnoj invaziji upravo u tome što je prošla godina bila sušna. "Razlozi tome su dvojaki. U prvom redu, prošle godine velik broj jajašaca nije se izlegao. Na žalost, jajašca pojedinih vrsta tzv. šumskih komaraca u nepovoljnim (sušnim) uvjetima mogu preživjeti više godina. Prema nekim podatcima ta neizležena jajašca mogu preživjeti i više od šest godina. U drugom redu, kako je prošla bila ‘godina bez komaraca‘, tako su i aktivnosti oko kontrole komaraca i njihovo tretiranje bili manje intenzivni, pa je pogotovo pretkraj sezone egzistirao velik broj fertilnih ženki", pojašnjava Hackenberger Kutuzović.

Prema njegovim saznanjima, komaraca nije bilo jer, kako su bila na suhom, jajašca izležena tijekom 2021. u sušnoj 2022. ostala su neizležena. "Toj količini jajašaca pridružila se sva količina jajašaca koje su izlegle ženke krajem sezone 2022. Nakon veće količine oborine i porasta vodostaja, kako površinskih tako i podzemnih voda (koje izbijaju na površinu), do svih tih jajašca došla je voda. Voda je uz porast temperature omogućila da se sada, na početku sezone, izlegnu sva jajašca koja su položena u tlo još 2021., uz sva jajašca položena krajem prošlogodišnje sezone", dodaje. Ta pojava govori u prilog tomu da su komarci izuzetno otporni kukci i kako ih se teorijski nikada ne može potpuno riješiti", zaključuje.