Konferencijom "Hrvatska, 20. članica eurozone", koja je u ponedjeljak održana u Zagrebu, a koju su zajedno organizirali Vlada RH i Hrvatska narodna banka, označena je kao kraj procesa u kojemu je Hrvatska kunu zamijenila eurom kao novom nacionalnom valutom. Uz visoke uzvanike iz institucija Europske komisije, kao i domaćeg javnog, još više iz financijskog života, ovom prilikom, pomalo neočekivano na istom mjestu pojavilo se pet bivših hrvatskih ministara financija koji su kreirali domaće "prihode i rashode" počevši od 2000. godine naovamo.

Jedan kraj drugoga sjedili su Mato Crkvenac, Ivan Šuker, Slavko Linić, Boris Lalovac i Zdravko Marić. Nedostajala im je samo Martina Dalić. Ona je, među nabrojenima, imala i najkraći "staž" i na čelu ministarstva financija bila je samo godinu dana, a mandat joj je završio 2011.

Crkvenac je bio ministar financija u vladi Ivice Račana (SDP) od 2000. do kraja 2003. godine. Naslijedio ga je Ivan Šuker, koji je nakon Crkvenca u vladi Ive Sanadera (HDZ) postao ministar financija i na toj se dužnosti zadržao sve do 20010. godine. Slavko Linić bio je ministar financija u vladi Zorana Milanovića (SDP), a na konferenciju o eurozoni došao je i njegov bivši pomoćnik, a poslije i nasljednik Boris Lalovac, koji je u ministarskoj fotelji sjedio do 2016. Naposljetku, na toj funkciji od 2016. do 2022. godine bio je nestranački Zdravko Marić kao dio tima Andreja Plenkovića (HDZ).

Sama situacija da su se pojavili na istom mjestu, i to u trenutku važnom za domaću monetarnu politiku, iznenadila je i njih same, pa nisu skrivali dobro raspoloženje, toliko da ih je gotovo sve odreda Crkvenac vrlo srdačno zagrlio. Bili su naposljetku voljni i odgovarati na novinarska pitanja, a ono prvo je upućeno Crkvencu, kao najstarijem (i po staži u godinama) u ovom nizu. Je li mogao zamisliti da će Hrvatska 2022. godine biti u eurozoni? Odgovor je pomalo iznenađujući.

"Ja sam mislio da će to biti još i prije. Kada sam 2000. godine nastupio, bili smo u neviđenoj nelikvidnosti, s izuzetnom monetarnom nestabilnosti, financijski zabrtvljenim tokovima itd. Tada smo to uspješno presjekli i promijenili, također je tada počelo i vrlo intenzivno okretanje prema Europi. I doista, Europa nas je počela drukčije promatrati nego do tada, posebice nakon što smo u Ateni predali kandidaturu Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Svakako valja čestitati na ovome što se dogodilo kroz ovo vrijeme i svima koji su tome pridonijeli, uključujući i moje kolege. No naglašavam jedno, glavni posao nama tek predstoji. Ovo je osobit domet i događaj za Hrvatsku, ali i šire, za Europsku uniju. Današnje vrijeme je posebno i povijesno, ipak ovaj nas doseg obvezuje na snažan napredak u našim reformama ovdje, u povećanju efikasnosti naših institucija, države uopće, u suvisloj razvojnoj politici i novim uvjetima koji slijede", rekao je Crkvenac, te procjenjuje koliko je još pred nama teško razdoblje: "Bar u sljedećih deset godina, obilježeno inflacijom i velikim transformacijskim promjenama gotovo neviđenim u povijesti, i u industriji i energetici, ekologiji, ali i u svim drugim područjima. Dakle, bravo za ovo, ali glavni posao tek predstoji, treba ga učiniti uspješno i sa svim snagama - zaključio je Crkvenac.

Ivan Šuker, pak, u prvi plan stavlja - politiku konstantnosti Ministarstva financija. "Mislim da to što smo nas petorica ovdje na jednom mjestu govori da je politika što se tiče Ministarstva financija bila konstantna i da smo zbog toga došli do onog cilja kojemu smo svi težili. Da je baš uvijek bilo onako kako smo mi iz Ministarstva neke stvari tražili i diktirali, možda bi neke stvari bile malo drukčije. Svatko od nas je u svom mandatu u jednom trenutku bio u vrlo teškoj fazi, jer danas je lako govoriti kada dobivate novac iz Bruxellesa, imate ga koliko god hoćete. No bilo je vremena kada ste otišli na ‘road show‘, niste znali hoćete li se moći zadužiti, po kojim uvjetima i kako. Ipak, da bismo došli do ovoga danas, trebalo je nešto napraviti, trebalo je puno toga promijeniti. Hrvatsku je trebalo i normativno i zakonodavno približiti Europskoj uniji, i svi na kraju, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali, moramo priznati da smo to dobro napravili. Jer, da nismo, onda ova gospoda koja su za ovu priliku došla iz Bruxellesa ne bi govorila ovako kako govore. Dakle, s plusevima ili minusima, ali mislim da smo došli do toga da možemo biti ravnopravni s njima. Na nama je sada koliko ćemo ovaj financijski potencijal koji nam se nudi iz Bruxellesa iskoristiti, koliko će se novca pravilno upotrijebiti da bi svima nama bilo bolje", istaknuo je Šuker.



Razgovoru se pridružuje i Slavko Linić. "Mi ministri financija uvijek smo optimisti. Kada vidite brojke, tada možete procijeniti snagu Hrvatske, snagu domaće ekonomije i građana općenito. I ono što mogu reći, bez obzira na to jesmo li lijevi ili desni, uvijek je proračun države bio u funkciji prije svega gospodarstva, njegova oporavka i zato danas gospodarstvo bilježi ove rezultate. To je ono što pokazuje snagu. U stanju smo imati gospodarski rast, smanjiti naša zaduženja i polako svladavati sve reforme koje trebamo. Prema tome, kao ministri smo bili optimisti, a ovo naše druženje pokazuje da nikada nismo bili neprijatelji", poručuje Linić.

Boris Lalovac, pak, predvodi novu, mlađu generaciju financijskih ministara, njegov je stav da institucije trebaju biti iznad čovjeka/pojedinca, i da su svi ovdje okupljeni radili upravo na jačanju Ministarstva kao institucije. "Djelovali smo u različitim vremenima, no svaki je u svome mandatu dao određeni doprinos razvoju gospodarstva, a svakako i razvoju javnih financija, i to poboljšanje se vidjelo iz godine u godinu. Drago mi je da je i Zdravko Marić predao palicu Marku Primorcu, mogu reći ponovno najboljem ministru u vladi Andreja Plenkovića i da se time nastavlja naš kontinuitet ministara. Drago mi je da danas možemo zajedno sjesti i porazgovarati, imamo slična stajališta, što se, nažalost, ne može reći za neke druge ministre. Zadovoljan sam što sam sa svojim kolegama bio dio povijesti hrvatskih javnih financija", kaže Lalovac.

Na upit o aktualnoj situaciji vezanoj uz poskupljenja te pozdavlja li uvođenje crnih ili bijelih lista odgovara kako se cijelo vrijeme upravo na Ministarstvo financija prebacuje odgovornost. "Uvijek kada se radi o novcu, misli se na Ministarstvo financija. No ono čini što može kroz svoje instrumente. Uvijek naglašavam kako i drugi sudionici u Vladi RH moraju u ovome sudjelovati. Zaboravljamo na članak 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koji govori o zaduženjima za stabilnost cijena, zaboravljamo ulogu Ministarstva gospodarstva. Svi ministri ovdje mislim da dijele slična razmišljanja, ovdje nećete naići na velika razilaženja, ali ne može ministar financija biti taj koji će pokrivati sve druge. Mi smo oni koji najmanje novca dajemo, a najviše smo krivi ako se nešto dogodi. Kada govorimo o javnim zaduženjima - pa ne zadužuje se Ministarstvo financija za sebe, uvijek se zadužuje za javni sektor, za dugove u zdravstvu, za potrebe nekih drugih sektora. Volio bih vidjeti neke druge ministre da zajedno djeluju kako što smo to djelovali mi", zaključio je Lalovac.



Zdravko Marić, kao i za svog mandata, naglašava kako sam čin uvođenje eura ne bi trebao dati dodatni doprinos rastu cijena. "Živimo već neko vrijeme u razdoblju visoke inflacije koja svoje izvorište nema u hrvatskom ulasku u eurozonu i europodručje, nego u drugim okolnostima koje su nam dobro poznate. Ali, svjesni toga, uvedene su mjere koje su trebale biti mjere opreza, preventivne mjere, a čuli smo da smo za njih dobili i podršku europskih institucija. No, da ne ispadne da samo komentiram pitanje cijena, i ja ću izraziti veliko zadovoljstvo i sreću što sam ovdje društvu kolega ministara financija. S nekima od njih sam radio, s nekima surađivao, neki su mi predavali na fakultetu, dakle poznajemo se duži niz godine. I ja ću potvrditi njihova stajališta da je oduvijek bila visoka razina našeg međusobnog razumijevanja, u konačnici, malo prije jedan od njih je rekao kako je institucija ipak iznad pojedinaca. Nitko od nas nije rođen niti se školovao da bi bio ministar. Drago mi je što smo se okupili ovdje i što smo mogli čuti priznanje iz riječi europskih dužnosnika kako je fokus Ministarstva financija uvijek bio na održivosti i stabilnosti javnih financija. To želimo i našem Marku Primorcu i svim ostalim ministrima koji će doći kasnije", rekao je Marić, dodavši kako je on generalno skloniji prepoznavati i nagraditi one koji dobro rade svoj posao nego se samo baviti "upiranjem prsta".

Među ovom petoricom okupljenih ministara jedino je Zdravko Marić imao čast čuti svoje ime s govornice jer je u svome uvodnom govoru premijer Andrej Planković uputio zahvalu upravo njemu, kao jednom od najvažnijih i istaknutijih članova ekipe koja je osmislila, pripremila, pa na kraju i provela proces prelaska na novu hrvatsku valutu.