Prijedlogom novog zakona o obnovi potresom pogođenih područja, koji je u upućen u javno savjetovanje, reorganizira se institucionalni okvir procesa obnove koji će radi ubrzanja cijeli biti pod Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u javnoj će raspravi biti do 1. veljače. Jedan je od prioriteta obnove što veća iskorištenost oko milijarde eura, koje je Hrvatska dobila iz Fonda solidarnosti EU-a. Predlaže se da se Ministarstvu pripoje Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Time se želi standardizirati postupke i izbjeći dugotrajna razmjena dokumentacije, jer je dosadašnja praksa pokazala da razdvajanje poslova u obnovi, odnosno to što ih obavljaju različita tijela, dovodi do slabe koordinacije i drugih poteškoća. Novina je u zakonu stavljanje težišta na samoobnovu, jer će se građanima cijeli iznos potreban za obnovu, odnosno gradnju zamjenske kuće, uplaćivati unaprijed kako ne bi trebali ulaziti u nova kreditna zaduženja. Uređuje se i pitanje dokazivanja vlasništva u slučajevima u kojima se podaci iz zemljišnih knjiga ne podudaraju sa stvarnim stanjem ili zemljišna knjiga ne postoji. Smanjuje se i broj sudionika u procesu obnove jer će tehničko-financijsku kontrolu provoditi operativni koordinator i projektant, ukida se elaborat za uklanjanje kuće, kao i izrada elaborata postojećeg stanja za konstrukcijsku obnovu kuća. H