Javni dug u EU-u i eurozoni smanjio se i na kraju 3. tromjesečja 2022. zahvaljujući kontinuiranom rastu gospodarstva, ističe Eurostat. Hrvatska je ostala među onima s najvećim padom. Na razini EU-a javni dug bio je na kraju rujna 2022. 85,1 % BDP-a (u lipnju 86,4 %). Najviši udio javnog duga ima Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a, slijedi Italija (skoro 50 % veći), pa Portugal, Španjolska i Francuska. U RH je dug bio 45,689 milijardi eura ili 70,4 % BDP-a. Najbliže su Finska (70,8) i Slovenija (72,3). Na kraju rujna 2021. dug Hrvatske bio je 45,856 milijardi eura (81,5 % BDP-a), tako da se smanjio za čak 11,1 %. Bolji su tek Grčka (24,7 %) i Cipar.

Najnižu razinu duga ima Estonija (15,8 % BDP-a) pa Bugarska i Luksemburg. U samo četiri zemlje udio javnog duga u BDP-u bio je veći no dotad, najviše u Bugarskoj (1,9 %) i Češkoj (1,7 %). Najviše je u usporedbi s lipnjem smanjen u Grčkoj, za 5,3 %, Hrvatska je 5. s 2,8 % manjim dugom. H