Novosti
UNATOČ PADU KUPOVNE MOĆI I RASTU INFLACIJE

Ovog se prosinca očekuje potrošnja veća od lanjskih 17,5 milijardi kuna
Objavljeno 28. studenog, 2022.
U sindikatima računaju da će tri potrošačke košarice poskupjeti od 10 do 12 %, na 2400, 1200 i 700 kuna

Prošle su godine hrvatski građani u blagdanskom prosincu potrošili rekordnih 17,5 milijardi kuna, premašivši i pretpandemijsku 2019., a projekcije govore da će za ove blagdane premašiti i lanjski rekord, no ne zbog veće kupovne moći, nego zbog inflacije, koja je premašila 13 posto.



K tomu, uz sniženja na "Crni petak", posljednjeg vikenda studenoga, vjetar u leđa ovogodišnjoj blagdanskoj potrošnji je i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru - natjecanje koje je uvijek praćeno dobrom potrošnjom - pa je ona po mnogočemu ovoga prosinca specifična. Dok iz Hrvatske gospodarske komore poručuju kako ove godine neće praviti projekcije blagdanske potrošnje, u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, koji u protekle dvije pandemijske godine nisu radili izračune potrošačkih košarica za božićno-novogodišnje blagdane, kažu kako su očekivanja da će se ponoviti, pa i biti premašena, lanjska rekordna potrošnja.

Predbožićni izračun


"No neće to biti zbog rasta kupovne moći, paradoksalno je da ona pada, na rast prosinačke potrošnje u odnosu prema blagdanima 2021. utjecat će stalni rast cijena", kaže predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Taj sindikat prvotno ni ove godine nije namjeravao ići u izračun triju potrošačkih košarica, no, kaže Sever, izazov je 2019., kao i potrošnja u inflatornim uvjetima. Kako bi izračuni bili što točniji, s potrošnjom u udarne blagdanske dane, čekat će se predblagdanski tjedan, a i kada se, dodaje Sever, stabiliziraju akcije i sniženja. "Gledajući sada, očekujemo rast njihovih iznosa od 10 do 12 posto, pa bi najskuplja košarica, koja je iznosila nešto manje od 2200 kuna i jedina je ispravna i u tradicijskom duhu, sada mogla iznositi oko 2400 kuna. Srednja košarica, koju je najteže izračunati - tu ćemo čekati jer podatci za nju zahvaćaju ono što će biti na akciji, bila je oko 1000, a sada se očekuje od 1100 do 1200 kuna. Najsiromašnija košarica, koja je bila blizu 600 kuna i nastala je kao naš način da se vidi koliko si najsiromašniji mogu priuštiti za blagdane, mogla bi ići na više od 700 kuna, što dobar dio neće moći podnijeti i kupovat će zamjenske proizvode", kaže Sever.

Koliko nogometno Svjetsko prvenstvo utječe na potrošnju, u HGK-u ilustriraju potrošnjom piva u te dane. "Potrošnja piva povezana je i sa socijalizacijom, odnosno druženjima, i svakako raste tijekom velikih događaja, kao što je SP u nogometu. U stvaranju pozitivnog navijačkog ozračja uvijek je prednjačila pivarska industrija, koja i inače ostvaruje znatan doprinos ukupnim gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj. Primjerice, spomenimo samo kako je, unatoč teškoćama izazvanim pandemijom i posljedičnim zatvaranjem ili ograničavanjem rada ugostiteljskog kanala distribucije, cjelokupni sektor u 2020. godini pridonio poreznim prihodima države s oko 2,8 milijardi kuna, te je generirao 3,3 milijarde kuna BDV-a", ističu u Komori. Trgovci poručuju kako zbog navijačke potrošje raste i prodaja televizora, TV opreme za ugostitelje zbog praćenja utakmica u kafićima i sličnih proizvoda.

Raste i cjelogodišnja potrošnja. Prema podatcima Porezne uprave o iznosu fiskalizacije, od 1. siječnja do 18. studenoga ove godine potrošili smo 225,38 milijardi kuna uz 2,17 milijardi fiskaliziranih računa. U istom razdoblju 2021. potrošili smo 180,93 milijarde, a izdano je 1,95 milijardi računa, dok je potrošnja u tom razdoblju 2020. bila 149,7 milijardi, a fiskalizirano je 1,68 milijardi računa. "Iz podataka je vidljivo da je broj računa u promatranom razdoblju 2022. u odnosu prema istom razdoblju 2021. veći 11 %, a iznos računa veći je 25 %, broj računa u promatranom razdoblju 2022. godine u odnosu prema istom razdoblju 2020. veći je 29 %, a iznos računa veći je 51 %", navode u Poreznoj upravi.

Zamrznuti cijene


Kada je riječ o lanjskoj prosinačkoj potrošnji, zaključno s Badnjakom, 24. prosinca, hrvatski građani potrošili su 14,27 milijardi, oko 2,7 milijardi kuna više nego u istom vremenu 2020. U tom vremenu broj fiskaliziranih računa lani je bio 149,3 milijuna, a 2020. čak 41 milijun računa manje. "Vidljivo je da je broj računa u promatranom razdoblju 2021. godine u odnosu prema istom razdoblju 2020. veći 38 %, a iznos računa veći je 23 %", rezimiraju u Poreznoj.

"U prilog povećanju blagdanske potrošnje u odnosu prema lani ide i to što će se pojaviti dosta neoporezivih primanja, kojima se podigla osnovica. Podignut je i iznos za darove djeci, a nešto su rasle plaće i mirovine, no to još uvijek kaska", kaže Sever. Dodaje da se građani u krizi ne odriču prehrambenih navika, pa ni darivanja, za što je, podsjeća, u državnim i javnim službama povećan i iznos darova za djecu, kao ni čistoće i higijene, nego samo kupuju jeftinije proizvode i velika pakiranja. Za Vladinu mjeru kojom su zamrznute cijene za devet osnovnih namirnica, u NHS-u kažu da one trebaju ostati zamrznute bar, uza sve rizike, i tijekom bložićnih i novogodišnjih blagdana.

"Ljudi se, usprkos krizi, neće odricati darivanja jer i ono je dio blagdanskog duha, a blagdani su vrijeme kada se ljudi osjećaju ljudima, to je dio njihova identiteta", ocjenjuje Sever.

Suzana Župan
SIJEČANJ STIŽE KAO OTREŽNJENJE
Siječanj nakon blagdanskog prosinca stiže kao bolno otrežnjenje od pojačane potrošnje, pa ga zovu najdužim mjesecom u godini. U Poreznoj upravi navode da je siječanjska fiskalizacija u 2022. godini bila 13,88 milijardi, što je u odnosu prema prosincu pad za 3,7 milijardi kuna. U siječnju 2021. hrvatski građani potrošili su 11,63 milijarde, a u siječnju 2020. godine 12,94 milijarde kuna. Kretanje potrošnje jasno govori o epidemiološkim mjerama koje su tada vrijedile zbog buktanja pandemije COVID-19.

RAČUNI ZA ENERGIJU POVEĆALI TROŠKOVE
Maloprodajne tvrtke diljem Europe strahuju da bi cijela božićna sezona mogla biti najgora u posljednjih najmanje deset godina, jer su kupci smanjili potrošnju, a troškovi poslovanja neprekidno rastu, smanjujući im profitne marže. Dvoznamenkasta inflacija smanjila je kupovnu moć potrošača, a njihovo je povjerenje na najnižoj razini otkada se prate podatci ili vrlo blizu nje jer je skok računa za energiju povećao troškove života. No, kako bi koliko-toliko kontrolirali financije, potrošači su ove godine ranije krenuli u božićnu kupnju i čini se da će mnogi ipak posegnuti u džep.

Možda ste propustili...

POSTUPKE VODILO 16 SUDOVA

Posvajanja djece iz Konga nisu odbijana

MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA O TUŽBAMA

“Isto se pravo ne može koristiti u dvije države”

UBIO JE TRI OSOBE U TENJI: REIHL-KIRA, ZOBUNDŽIJU I KNEŽEVIĆA

Gudelj izlazi na uvjetnu slobodu?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UBIO JE TRI OSOBE U TENJI: REIHL-KIRA, ZOBUNDŽIJU I KNEŽEVIĆA

Gudelj izlazi na uvjetnu slobodu?

2

ŠEFOVI DIPLOMACIJE HRVATSKE I SRBIJE

Grlić Radman i Dačić: Suradnja Hrvatske i Srbije u interesu je obje države

3

LAŽNI MAILOVI PRISTIŽU S RAZLIČITIH ADRESA

Porezna uprava upozorava na lažne poruke e-pošte o povratu ili potrebi uplate poreza