Cjelokupan paket mjera pogledajte OVDJE.

 

 

Jesenski Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan je 21 milijardu kuna, a sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

"S ciljem zaštite građana, gospodarstva, društva ponovo idemo sa snažnom intervencijom", rekao je u uvodu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković. Vlada, prema njegovim riječima, donosi "snažan, pravedan i sveobuhvatan" program kojim osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast gospodarstva. Program je, rekao je premijer, pravedan jer je usmjeren najviše na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija.



Kućanstva će, prema Vladinom paketu, od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće godine, za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, domovi za umirovljenike, nevladine udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i drugi. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu.

Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše do 250 tisuća kilovatsati plaćat će nižu cijenu po jedinstvenoj tarifi od 0,52 kune po kilovatsatu, a za potrošnju iznad 250 tisuća kilovatsati primjenjivat će se jedinstvena tarifa od 1,62 kune. Za kupce s višom i nižom tarifom cijena iznosi 1,72 kune po kilovatsatu u višoj, a 84 lipe po kilovatsatu u nižoj tarifi. Uvodi se i kategorija velikih potrošača koji polugodišnje troše više od 2,5 gigavatsati (GWh), a plaćat će 230 eura po megavatsatu u idućih šest mjeseci. Potrošnja do 2,5 gigavatsati, a više od 250 tisuća kilovatsati, obračunavat će se po prosječnoj cijeni od 180 eura po megavatsatu. Cijene plina do 1. travnja 2023. ograničene su za kućanstva. Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine. Premijer je najavio da će Vlada idući tjedan, kada će ponovno mijenjati uredba o cijenama naftnih derivata, regulirati i cijenu ukapljenog naftnog plina u bocama (propan-butan). Također je istaknuo i kako će se ići s mjerama i za građane koji se griju na drva ili druge oblike grijanja. Tako je s Hrvatskim šumama dogovoreno povećanje plana ogrjevnog drva s milijun na 1,1 milijun prostornih metara, uz dodatni popust - s pet na 20 posto po kubiku.

Ograničava se cijena devet osnovnih prehrambenih proizvoda. Tako, prema Vladinoj odluci, najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunana na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i izvanfakturne popuste iznosi najviše pet posto. Najviša maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri ne smije prelaziti cijenu od 7,39 kuna (0,98 eura), uz najveću maržu od pet posto. Bijeli kristalni šećer ne smije koštati više od 7,99 kuna (1,06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najviše jedan posto. Najviša maloprodajna cijena za brašno tip T-550 glatko po kilogramu ne smije prelaziti 5,99 kuna (0,80 eura), a za tip T-400 oštro po kilogramu ne smije biti veća od 6,29 kuna (0,83 eura). Marža trgovaca za oba tipa brašna ograničava se na najviše pet posto. Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za miješano mljeveno meso 32,99 kuna (4,38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najviše jedan posto. Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, s maržom od najviše pet posto.



U sklopu Vladina paketa za borbu protiv poskupljenja je i povećanje iznosa neoporezivih primitaka propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako se neoporezive prigodne nagrade s 3000 povećavaju na 5000 kuna godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5000 na 7500 kuna. Dar djetetu do 15. godina starosti povećava se sa 600 na tisuću kuna godišnje, kao i dar u naravi. Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se s 5000 na 6000 kuna godišnje, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s dvije kune po kilometru na tri kune. Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se s 8000 na 10.000 kuna.

Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu, i to za jedno dijete 300, za dvoje 500, za troje 700, za četvero 900 i petero 1100 kuna po korisniku. Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1850 kuna isplatit će se 1200 kuna. Onima s mirovinom od 1850,01 do 2350 kuna bit će isplaćeno 900 kuna, a od 2350,01 do 3350 kuna 600 kuna i od 3350,01 do 4360 kuna 400 kuna.

Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine. Korisnicima prava na naknadu za ugroženog kupca energenata naknada se s 400 povećava na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na udomitelje. Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna.

Studentima je Vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu od 6,50 kuna u studentskim centrima, a ide se i na povećanje studentskih neoporezivih primitaka s 15 tisuća na 24 tisuće kuna za primitke u 2022. godini.

Za poljoprivrednike koji učinkovito koriste resurse, primjenjuju ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje te imaju rast troškova veći od 20 posto u odnosu prema referentnom razdoblju lani, predviđeno je 240 milijuna kuna, a mjera bi ih trebala obuhvatiti minimalno 14 tisuća. Nadalje, poljoprivrednicima u sektorima u kojima se zbog suše očekuje pad prinosa veći od 10 posto, kao i za površine koje su stradale u ljetnim požarima, namijenjeno je 100 milijuna kuna, pri čemu je broj korisnika procijenjen na 20 tisuća. Zbog porasta troškova tu su i potpore u vrijednosti od 240 milijuna kuna za ribare te uzgajivače i prerađivače u sektorima ribarstva i akvakulture, a mjerom je obuhvaćeno 700 korisnika.

Tu su i potpore za prijevoznike u javnom prijevozu putnika od 1,47 kuna po litri dizela, koje bi, prema procjeni Vlade, prosječno trebale smanjiti trošak obavljanja prijevoza za oko šest posto, a trebale bi dati i mogućnost zadržavanja manje profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge. Poticat će se i gradnja sunčanih elektrana, gradnja toplinskih stanica i sličnoga, a, kako je ranije najavljeno, ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča. Osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite i jamstva za poduzetnike te 3,1 milijarda kuna jamstva za izvoznike.

Premijer je najavio i da će Vlada predložiti uvođenje posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit. "To je načelo pravednosti", rekao je.