Sve je više stručnjaka koji smatraju da je omikron-varijanta virusa pandemiju COVID-19 dovela do početka nove faze, a vjerojatno i njezina završetka. Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju da se Europa bliži završnoj fazi pandemije i da bi do ožujka omikron-varijantom koronavirusa moglo biti zaraženo 60 posto stanovnika našeg kontinenta. Potvrdu takve ocjene vide u uspostavi globalnog imuniteta ostvarenog kombinacijom cijepljenja i imuniteta stvorenog zarazom kod ljudi.

Unatoč tome mnogi upozoravaju da je prerano donositi takve zaključke jer uvijek postoji mogućnost da virus mutira u neku novu varijantu koja može biti pogubnija od svih do sada poznatih. Čak je rano i da se COVID-19 proglasi endemskom bolesti, poput gripe, smatraju u WHO-u. S obzirom na aktualnu situaciju i ubrzano širenje omikron-varijante, u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mišljenja su da se Europa ne bi trebala fokusirati na mjere zaustavljanja transmisije, već nastojati što više smanjiti poremećaje u bolnicama, školama i gospodarstvu i ulagati velike napore u zaštitu ranjivih skupina građana.



Dr. med. specijalist epidemiologije i zdravstvene ekologije Goranka Petrović, dežurna epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tvrdi da je pitanje prelaska pandemije u endemiju postalo aktualno više u državama koje imaju puno povoljnije cijepne obuhvate i daleko su u boljoj epidemiološkoj situaciji nego Hrvatska. "Primjerice, u Španjolskoj je cijepni obuhvat osoba u dobi od 12 godina naviše 90,5 posto, što je jako visoki obuhvat. Oni već sada počinju razmišljati na koji način napraviti tu tranziciju u endemiju. Ona se ne događa preko noći, mora se pažljivo isplanirati i za to će sigurno trebati nekoliko tjedana i mjeseci kako bi konačno mogli reći da su u endemiji", kaže dr. Petrović.

Smatra, međutim, da eventualni prelazak u endemiju nikako ne znači da smo se riješili novog koronavirusa, već ćemo virus i dalje imati u cirkulaciji, ali će biti riječ o niskoj razini koja neće izazivati probleme u funkcioniranju zdravstvenog i bolničkog sustava i društva općenito. "Nećemo, dakle, trebati imati drastične mjere koje provodimo praktički već treću godinu zaredom", tvrdi epidemiologinja upozoravajući kako treba pri tome uzeti u obzir da SARS CoV-2 nije virus gripe i da smo još uvijek u pandemiji. "Virus će postati endemski kada svi budemo imali visoku razinu otpornosti na teške oblike bolesti", pojašnjava naša sugovornica i dodaje da za sada još uvijek imamo znatan dio ljudi kojima zaraza prijeti da završe u bolnici zato jer bi mogli razviti nekakve komplikacije. Značajnim drži da tranzicija u endemsku, postpandemijsku fazu, bude koordinirana i to na razini Europske unije, i da bude praćena uspostavom praćenja oboljelih od COVID-a na jedan drugi način.

"Morat ćemo i dalje pratiti koliko imamo oboljelih od COVID-a i naročito koliko imamo hospitaliziranih. Nažalost, u Hrvatskoj tijekom pandemije nismo najbolje uspostavili sustav praćenja u bolnicama za sada. Pratimo uglavnom preko anketa koje se dnevno prikupljaju iz bolnica. Kada virus postane endemski, imat ćemo fazu da će zapravo više ljudi biti hospitalizirano zbog nekog svog osnovnog stanja, no kako će se nastaviti s testiranjem, bit će utvrđeno da imaju SARS CoV-2, premda možda nemaju nikakve simptome. Bit će nam usputni nalaz taj pozitivan PCR ili brzi antigenski test, ali neće se sigurno evidentirati da je to pacijent koji se došao liječiti zbog COVID-a", kaže dr. Petrović napominjući da u ovoj trenutnoj fazi nemamo mogućnost pratiti koliko u Hrvatskoj imamo točno hospitaliziranih prema dobnim skupinama, koliko onih u školskoj dobi, a koliko ih je u radnoaktivnoj dobi. "To su sve neke nužnosti koje moraju biti zadovoljene kako bismo mogli reći da imamo uvid u realno stanje u pogledu COVID-19, kada on postane endemska bolest", smatra Petrović.



"U endemiji će i dalje postojati SARS CoV-2, on će cirkulirati, većina ljudi imat će neku razinu otpornosti koju su uspostavili u kontaktu s virusom ili cijepljenjem ili kombinacijom cijepljenja i preboljenja. Periodično ćemo imati pojedina grupiranja, epidemijice, posebice u osjetljivim sredinama kao što su domovi za starije ili druge socijalne ustanove i imat ćemo uvijek određen broj ljudi koji će, nažalost, imati teške kliničke slike. Čak i one koji su cijepljeni cjepivo ne štiti 100 posto od teških oblika bolesti. Postoji određen broj ljudi koji zbog svoje dobi ili imunokompromitiranosti neće stvoriti dovoljno dobar imunosni odgovor, pa će razviti teški oblik bolesti. Endemija ne znači da virusa više nema i da se možemo praviti kako je sve po starom", poručuje ova specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije.

Uvjerena je da maske u toj endemskoj fazi nećemo morati nositi u toj mjeri kao što ih trebamo sada, ali smatra da ćemo ih češće nositi nego što je to bio slučaj prije početka pandemije. "Kultura nošenja zaštitne maske bila je razvijena u zemljama Azije, primjerice u Japanu i dalekoistočnim zemljama. Oni tu kulturu nošenja maski u slučaju respiratornih viroza imaju otprije, vjerujem da će i kod dijela našeg stanovništva nošenje maski ostati kao svojevrsna zaostavština ove pandemije", zaključuje dr. Goranka Petrović.

U europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje, uključujući nekoliko njih u središnjoj Aziji, omikron je do 18. siječnja činio 15 posto novih slučajeva zaraze, u usporedbi sa 6,3 posto tjedan dana prije. Ta je varijanta koronavirusa sada dominantna u Europskoj uniji i u europskom ekonomskom području, objavila je prošlog tjedna agencija EU-a za zdravlje ECDC.