Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Vladi RH, boravio je u petak u Osijeku. Bila je to prigoda da razgovaramo o aktualnostima u njegovu resoru.

O korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti posljednjih je dana bilo puno različitih informacija. Hoće li Hrvatska na kraju iskoristiti sve što je planirala iz tog fonda? Zašto smo došli u situaciju da se na ovaj način javno preispituje ta, ionako osjetljiva, tema?

- U pravu ste kada kažete da se u javnosti ovih dana moglo čuti mnogo različitih informacija, no one su uglavnom bile netočne i neprovjerene. Reći kako Hrvatska gubi ili mora vratiti 5,1 milijardu kuna, što je posebno potencirano od oporbe, u trenutku kada imamo ugovorenih 316 projekata, vrijednih 8,4 milijarde kuna, jednostavno je nekorektno i zlonamjerno. Zanimljivo, ta je tema upravo i otvorena u trenutcima kada su se radovi na zgradama javne namjene počeli intenzivirati, a sredstva isplaćivati. Podsjetit ću da je Vlada morala promptno reagirati kako bi uopće dobila mogućnost iskoristiti ta sredstva, a to vrijedi za oba potresa, za koja iz Fonda solidarnosti na raspolaganju danas imamo ukupno milijardu eura, što je neizmjerno važno kako bismo imali više različitih izvora financiranja, a ne isključivo državni proračun. No također moram ponovno naglasiti kako su pravila trošenja tog novca vrlo jasno određena i odnose se isključivo na financiranje privremenog smještaja, rada hitnih službi, postavljanja privremene zaštite te vraćanja u radno stanje zgrada i infrastrukture javne namjene. Dakle, tim novcem ne može se financirati obnova privatnih zgrada.



Je li prema Europskoj komisiji otišao akcijski plan za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti vezano uz obnovu javnih objekata u Zagrebu? Kažete da je ugovoreno 300-tinjak projekata, s iznosom većim od raspoloživih pet milijardi kuna, ali se oni još ne realiziraju. Zašto?

- Akcijski plan dio je naše redovite komunikacije s predstavnicima Europske komisije, gdje ih sva naša provedbena tijela, a to su šest ministarstava, Grad Zagreb i dvije županije pogođene potresom, izvještavaju o svemu što je do sad učinjeno te traže dodatna objašnjenja ili savjete oko pitanja opravdanosti troškova. Što se tiče realizacije, mogu reći kako je do sada već isplaćen veći dio novca za tri od četiri navedena segmenta iz Fonda solidarnosti. Naravno, najveći i najkompleksniji dio troškova vezan je uz vraćanje u radno stanje zgrada i infrastrukture javne namjene, što zahtijeva puno veću pripremu kroz izradu projektne dokumentacije, ugovaranje radova i nadzora, te provedbu samih radova na terenu. Za to je jednostavno potrebno određeno vrijeme, jer projektirati i izvoditi radove, primjerice, na jednoj katedrali, muzejima, školama ili bolnicama nije jednostavan pothvat, ni posao koji se može napraviti preko noći. No ugovori su sklopljeni, radovi su na mnogim mjestima već u punom jeku te zbog toga sada očekujemo i sve veći broj zahtjeva za nadoknadu sredstava, preko kojih isplaćujemo navedena sredstva. Također, svjesni smo kako nam samo sredstva Fonda solidarnosti neće biti dovoljna kako bismo obnovili sve ono što je prijavljeno, zato smo paralelno s time radili i na osiguravanju drugih izvora financiranja, poput Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira, zajmova međunarodnih financijskih institucija i državnog proračuna. Svakako je jako važno da budemo u mogućnosti financijski pratiti sve projekte obnove, koji će se sada samo povećavati.

Kada je riječ o obnovi Banovine, često se iz oporbe tvrdi kako je učinkovitija obnova u vlastitoj režiji ili ona koju je potaknulo civilno društvo nego ona sa strane države. Imamo i situaciju oko tipskih kuća, debljine njihovih zidova, cijene... Kako odgovarate na te kritike i kada bi stanovnici Banovine mogli dočekati početak i kraj obnove?

- Drago mi je čuti da oporba nalazi dobre primjere učinkovite obnove u koju su ljudi sami krenuli, jer upravo je to jedan od glavnih segmenata na koji smo stavili naglasak posljednjim izmjenama Zakona o obnovi. Naime, građanima je otvorena mogućnost financiranja samoobnove od države prije, tijekom ili nakon same obnove. Tako je, primjerice, moguće da građani koji su već završili obnovu svojih domova ili su tek krenuli u radove mogu tražiti i dobiti financiranje od države! No, s druge strane, apsolutno moram odbaciti kritike da se ništa ne radi i da ništa nije obnovljeno, kad samo na području Banovine imamo već više od 1300 kuća koje su obnovljene u procesu organizirane nekonstrukcijske obnove, čime je omogućen povratak više od 6700 ljudi u njihove domove. Također, upravo su ovoga tjedna potpisani ugovori s izvođačima za gradnju prvih 60 zamjenskih kuća, a kojih će kroz proces nabave do kraja ovog mjeseca biti više od 240. Upravo zbog toga i kažem, stvari se kreću i sada više ne razgovaramo o tome može li se u obnovu krenuti ili izdaje li Ministarstvo dovoljno odluka, nego razgovaramo o broju pokrenutih radova na terenu. To znači da sada pričamo samo o realizaciji, zbog čega s velikom sigurnošću možemo reći kako će 2022. godina biti godina velike obnove.

Jeste li zadovoljni zanimanjem, odnosno brojem prijava na javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća? Hoće li se osigurati sredstva za sve koji su se prijavili i ispunjavaju kriterije?

- S obzirom na to da je na predmetni javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti pristiglo 8495 zahtjeva, mogu reći kako smo i više nego zadovoljni odzivom. Smatramo da je ta mjera potpuno pogođena i važna u segmentu zelene tranzicije, ali i održavanja vlastitih nekretnina te unaprjeđivanja kvalitete života. Zbog toga je i donesena odluka da se inicijalni ukupni budžet kroz ovaj poziv podigne s planiranih 300 na 390 milijuna kuna, a ono što je posebno zanimljivo za slavonski kraj jest činjenica da je najviše prijava zabilježeno upravo s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Zatraženo je sufinanciranje za više od 16.000 mjera energetske učinkovitosti, koje se odnose na obnovu toplinske izolacije vanjske ovojnice, zamjenu stolarije i ugradnju sustava obnovljivih izvora energije. Nastavno na tu temu, Vlada je nedavno usvojila i Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, a u pripremi je i novi program energetske obnove obiteljskih kuća, tako da se u tom segmentu može očekivati dugoročan investicijski ciklus, to više što će za takve programe biti dostupna nacionalna i europska sredstva. Dakle, intencija je Vlade da se s takvim pozivima nastavi, a ono što već sad možemo najaviti jest i skori raspis poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada.



Osječko-baranjskoj županiji predali ste u vlasništvo prostor bivše tvornice OLT. Jeste li upoznati s planovima Županije za tu lokaciju? Postoje li slični projekti u drugim dijelovima Hrvatske?

- Ovaj projekt ustvari je ogledan primjer dobre i uspješne suradnje jedinica lokalne i regionalne samouprave s državom. Itekako smo dobro upoznati sa svim segmentima budućih ulaganja, jer o njima već duže razgovaramo s predstavnicima Osječko-baranjske županije, kojoj čestitam na pokrenutoj inicijativi. Upravo su jedinice lokalne i regionalne samouprave te koje najbolje znaju kakvi su sadržaji i investicije potrebni na njihovu području, a država ovdje može dati veliku podršku. Primjerice, tržišna vrijednost ove nekretnine je oko 56 milijuna kuna i država njezinim darovanjem može dati velik vjetar u leđa za pokretanje novih ulaganja, pogotovo kad su ona usmjerena na podizanje standarda građana, stvaranje novih gospodarskih i društvenih sadržaja, gradnju novih stambeno-poslovnih objekata, što će uvelike podići cijeli Osijek, kao i županiju. Kad tome pridodamo mogućnosti koje se nude kroz europske izvore financiranja, poput novog Višegodišnjeg financijskog okvira i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, mislim da su mogućnosti velike. Takve primjere možemo pronaći i u nekim drugim sredinama diljem Hrvatske i moj je stav da država upravo na taj način, prepuštanjem neiskorištenih nekretnina jedinicama lokalne i regionalne samouprave, može potaknuti velik investicijski ciklus, a samim time uvelike pridonijeti bržem rastu ukupnog hrvatskog gospodarstva. Zbog toga s ovakvim projektima planiramo nastaviti, pomažući ravnomjerni razvoj svih dijelova Hrvatske.

U središtu Osijeka priličan je broj praznih poslovnih lokala, a velik dio je u državnom vlasništvu. Može li se naći model njihova efikasnijeg davanja u najam?

- Ono što već radimo u kontinuitetu jest stavljanje tih nekretnina na tržište objavom javnih natječaja za zakup poslovnih prostora u kojima poduzetnici mogu graditi svoje poslovne priče ili poslovanje preseliti na atraktivne i frekventne lokacije. Sam natječaj provodi trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., koje je zaduženo za upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu. Prema posljednjim informacijama, samo u prošloj godini sklopljen je velik broj ugovora o zakupu, ukupne vrijednosti veće od 70 milijuna kuna, stavljanjem na tržište gotovo 130 poslovnih prostora. Takvih će natječaja ubuduće biti još više, tako da sam siguran kako će poduzetnici znati prepoznati tu priliku.

Naposljetku, kako reagirate na zahtjev oporbe za vaš opoziv?

- Posao je oporbe ukazivati, kritizirati i predlagati, a u tome uvijek možete biti više ili manje konstruktivni. Zahtjev za opoziv samo je još jedan u nizu jalovih pokušaja destabilizacije Vlade kakve smo već imali prilike vidjeti, što ustvari govori i o samom kapacitetu te iste oporbe. Kad dođe vrijeme za to, u Saboru ću otvoreno odgovoriti na sve kritike, a do tada svi mi u Vladi nastavljamo predano raditi na podizanju dinamike radova u obnovi. To je cilj cijele Vlade i trenutno moj najveći fokus kao ministra.