Novosti
SABOR AKTUALNIM PRIJEPODNEVOM POČEO PROLJETNO ZASJEDANJE

Premijer najavio niz mjera za manji udar rasta cijena
Objavljeno 19. siječnja, 2022.

Sabor je nakon stanke počeo redovito proljetno zasjedanje “aktualnim prijepodnevom”. Premijer Andrej Plenković najavio je kako će država ponovno limitirati cijene goriva, osim premiuma, ako će cijene rasti i idući tjedan. Odgovorio je to Miri Bulju (Most), koji je rekao da cijena goriva raste, dok pada cijena barela nafte.



”Vlada će sastaviti paket mjera za smanjenje udara rasta cijena energenata na građane nastave li cijene rasti. U tom slučaju, osim limitiranja cijena goriva, podići ćemo i naknade za socijalno ugrožena kućanstva, a kod cijene struje i plina osloniti se na HEP koji može preuzeti dio na svoja leđa i smanjiti udar na građane”, najavio je Plenković i odgovarajući Mireli Ahmetović (SDP) što misli poduzeti po pitanju rasta cijena. Kao treći element Plenković je naveo PDV koji na struju iznosi 13 %, a na plin 25 %. Rekao je da je rast cijena energenata izazvan poremećajem u opskrbi, COVID-om i velikom potražnjom. “Kućanstva u Hrvatskoj nisu vidjela još rast cijena struje, niti će ih doživjeti do 1. travnja, a isto je i s cijenom plina”, kazao je. “Bez obzira na to poraste li cijena struje i plina, građani će plaćati rast osnovnih namirnica, za vas to nije bitno, jer vi za to imate”, uzvratila je Ahmetović.

Premijer je poručio i da slučaj trgovanja vrijednosnim papirima zaposlenika Hrvatske narodne banke nema veze s HDZ-om. Naime, Sandra Benčić (Možemo) optužila ga je da je propisima dopustio da zaposlenici HNB-a trguju obveznicima i dionicama banaka koje nadziru i time omogućio eliti da eksploatira većinu. “Zatražili smo da se sve provjeri, zatraženo je očitovanje od HNB-a i očekujem da se to raspravi”, kaže premijer, i dodaje da nema razloga ne vjerovati riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Plenković pritom propituje ‘tajming’ te teme, u vrijeme priprema za hrvatski ulazak u europodručje.

Ponovio je stav o trendu u posljednjih 12 mjeseci da se institucije destabiliziraju “po taktici parizera” te stvori ozračje da ništa ne vrijedi i nema nikakve perspektive. Nabrajajući izazove s kojima se Vlada susretala (Agrokor, brodogradilišta, poplave, požari, potresi, pandemija), Plenković je naglasio kako je cilj raditi sve za građane, “ne vaše i naše, ne nekima dati benefite, a druge eksploatirati”. Benčić je ocijenila da teze premijera odgovaraju teorijama zavjere te da prebacivanje odgovornosti na druge nije obilježje lidera. Željku Lenartu (HSS), koji je pitao za uspostavu hitne helikopterske medicinske pomoći, Plenković je rekao da su ti apeli naišli na plodno tlo i imaju podršku Vlade, a uspostava te službe ušla je u strateške dokumente Ministarstva zdravstva.

Peđu Grbina (SDP) zanimalo je koliko će novca RH uspjeti potrošiti od pet milijardi kuna iz Fonda solidarnosti, i može li se rok produljiti. “Rok je u uredbi 18 mjeseci, ali nisu rokovi Sveto pismo, potrebno je Komisiji objasniti okolnosti i mislim da ćemo naše argumente dobro objasniti i iskoristiti sredstva”, kazao je Plenković. Kako bi se ubrzala obnova, predložio je Grbin, stavite u svaku zgradu jednog Zvonimira Frku Petešića. “U tom slučaju neće biti ‘frke’”, rekao je. Očekuje da premijer osobno preuzme odgovornost ako se rok ne produlji. “Predsjednik SDP-a krene pristojno i interesantno i završi na Frki Petešiću, ‘i onda se dva metra i 10 centimetara pretvori u liliputanca, zlonamjeran, gori od Bernardića, što politički nije lako’, odgovorio je Plenković.

Vezano uz ulogu i opterećenost zdravstvenih djelatnika u koronakrizi, na što je ukazala Sabina Glasovac (SDP), Plenković ističe da su oni dali sve od sebe, pa je njihova uloga “nevjerojatna u pozitivnom smislu”. “Moramo raditi da ih zadržimo u Hrvatskoj”, kazao je, i pozvao još jednom sve da se cijepe. I.Bošnjak/H
HRVATSKA ĆE REAGIRATI ODLUČNO
Govoreći u Saboru, premijer Andrej Plenković ocijenio je da je situacija na istoku Ukrajine izrazito zabrinjavajuća i najnapetija od 2014. godine, u jeku sukoba ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika. “Hrvatska ne želi da dođe do eskalacije i reagirat će jasno i odlučno da se izbjegne bilo kakva nestabilnost”, rekao je premijer, ne navodeći pojedinosti. Hrvatska je članica EU-a i NATO-a koji je više puta upozorio Moskvu da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama napadne li Ukrajinu. Službeni Zagreb u nekoliko je navrata ponudio ukrajinskim vlastima svoje iskustvo iz mirne reintegracije Podunavlja, koje je 1990-tih bilo pod okupacijom lokalnih Srba.

Andrej Plenković

predsjednik Vlade

VELIK NAPREDAK

U sklopu godišnjeg izvješća o sastancima Vijeća EU-a, Hrvatska će otvoriti pitanje nestalih u ratu u sklopu pregovora Srbije o članstvu u EU-u. Kada dođu na dnevni red poglavlja koja se na to odnose, onda ćemo staviti tu temu u kontekst daljnjeg napretka Srbije. No, nije mudro da jedna nova članica dolazi u forume kao što je EU, i blokira one koji djeluju malo drugačije nego što mi to mislimo. Najvažnije teme sastanaka EV-a su borba protiv pandemije bolesti COVID-19, odgovor na skok cijena energenata i proširenje EU-a na istok, uključujući situaciju u BiH. Hrvatska je 2021. ostvarila veliki napredak prema članstvu u Schengenu i eurozoni, pa bi Hrvati u ovo doba iduće godine trebali u trgovinama plaćati eurima, ističe Plenković.

Možda ste propustili...