Dvjestotinjak europskih građana pozvanih da daju doprinos raspravi o razvoju okolišnih i zdravstvenih politike Europske unije u petak je u Varšavi počelo pripremati završne preporuke koje će uputiti europskim institucijama. Panel o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu, na kojem će do nedjelje građani oblikovati svoje konačne preporuke i očekivanja od EU-a, jedan je od četiriju panela Konferencije o budućnosti Europe.

Nasumično odabrani građani iz svih članica EU-a do sada su održali dvije rasprave o klimatskim i zdravstvenim politikama Unije, jednu u Strasbourgu u listopadu i drugu online u studenome na kojoj su pripremili smjernice na temelju kojih će u Varšavi definirati svoje preporuke institucijama EU-a. U dosadašnjim su raspravama zatražili jedinstveni europski zdravstveni sustav, za okoliš održivije gospodarstvo i predložili sveobuhvatan pristup obrazovanju o zdravom životu i prehrani. Predložili su, među ostalim, subvencioniranje škola kuhanja u državama članicama u kojima će se Europljani već od vrtićke dobi sustavno učiti zdravoj prehrani i kvalitetniju prehranu u školskim menzama s organskim namirnicama, prije svega povrćem. Kako bi doskočili problemu visoke cijene takvih namirnica predložili su stvaranje i subvencioniranje malih školskih i gradskih vrtova. U skladu s takvim pristupom zatražili su veće potpore manjim farmama i organskim farmama koje proizvode i prodaju na regionalnoj razini, pri čemu bi osnovni kriterij subvencioniranja proizvodnje bio održivost, a ne veličina površine koja se obrađuje. Također sugeriraju manje mesa i prerađenih sirovina u prehrani Europljana.

Među ekološkim problemima građani su izdvojili problem rasipanja vode te predlažu ograničenja za industrijski poljoprivredu i tvrtke i nove načine obračuna potrošnje vode, slične onima kakvima se obračunava potrošnja struje. Preporučuju i da se javni prijevoz usmjerava na potrebe društva umjesto na zaradu, a EU pozivaju da promiče manju upotrebu osobnih automobila. Građani su u više točaka upozorili na potrebu zaštite bioraznolikosti, pri čemu su se dotaknuli niza problema, od upotrebe pesticida, pojave invazivnih vrsta do intenzivne poljoprivrede. Građani drže da bi EU trebao poticati države članice da u nastavni plan i program integriraju ekološki odgoj kao predmet.

Građani su istaknuli i važnost promicanja zdravog načina života, od uvođenja vremena za rekreaciju na radnim mjestima do promicanja fizičke aktivnosti općenito. Ivan Begić, 24-godišnji student socijalnog rada iz Grubišnog Polja, jedan od sudionika panela iz Hrvatske, smatra da se tom pitanju do sada nije pridavalo dovoljno važnosti. "Premalo se govori o fizičkoj aktivnosti. Poslovi su postali prilično sjedilački, a to počinje od najranije dobi u školama", drži Begić. U panelu sudjeluje i 22-godišnja Zagrepčanka Mateja Lisak koja je pojasnila kako bi "jedinstveni europski zdravstveni sustav značio jednako zdravstvo za sve i dijeljenje informacija i istraživanja među svim državama članicama". H