Brendovi su postali naša svakodnevica. Bez njih je teško zamisliti život, mnogi se s brendovima susreću već čitav niz godina, a neki i cijela desetljeća, premda nisu niti znali da na trpezi, primjerice, imaju brendiranu robu.

U poplavi anglicizama brend je stigao do nas i udomaćio se, premda se prvi put pojavio i upotrijebio prije više od 50 godina zbog načina na koji su stočari žigosali životinje kako bi ih lakše razlikovali i označili svoje vlasništvo. Krajem 80-ih, kada se roba počela pakirati kako bi se razlikovala od konkurencije, trgovci su shvatili da je, primjerice Coca-Cola, više od samog imena, i to je bio jedan od načina kako je brendiranje i pojavljivanje određenih marki počelo. Kod nas se takav način počeo primjenjivati nešto kasnije, iako, kada govorimo o hrani i piću, već desetljećima jedemo Gavrilović paštete, pijemo Jamnicu (nekada Jamničku kiselicu), koristimo Vegetu…

Spuštajući se na slavonsko-baranjsku razinu, beljski ABC udomaćio se još prije Domovinskog rata, a počeci proizvodnje baranjskog kulena sežu još na početak prošlog stoljeća. No, tek brendiranjem i reklamiranjem ovi su proizvodi postali poznati(ji) diljem Hrvatske, pa i šire. Baranjski su brendovi, nadalje, postala i vina, kako beljska, tako i ona proizvedena u podrumima manjih vinara.



Svojevrsni baranjski brendovi ovdašnji su restorani, pa nije čudo kako je pred sam kraj glasanja, u sklopu 27. izbora za 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica, koji provodi portal Gastronaut.hr, nekoliko baranjskih restorana pri samom vrhu, uz velike šanse da jedan od njih zauzme prvo mjesto. Pri svemu ne treba zaboraviti na prirodne resurse (Kopački rit), ili razne manifestacije (Vinski maraton, Ribarski dani…), koji su također, a što drugo nego - baranjski brendovi. Turistički djelatnici, u koje pripadaju i vinari, pitaju se zašto Baranja kao cjelina ne bi mogla biti brend, premda je ona, na neki način to već i postala.

- Brendiranje je itekako važno, ali ne samo proizvoda, nego i cijele destinacije. U mom slučaju Baranje. Ona je kao turistička destinacija prepoznata. Vinarstvo i vinogradarstvo dobro je povezano s ruralnim turizmom, a očekujem i bolja vremena. Imamo dobru podršku lokalne samouprave, posebno Osječko-baranjske županije - kaže Ivan Gerštmajer Zelember, predsjednik Udruge vinogradara Baranje, vinogradar koji predstavlja petu generaciju vinara i vinogradara.



Naglašava kako Baranja ima budućnost, ali samo uz zajednički rad, što čini i njegova udruga koja broji 16 članova, od kojih osam velikih vinara. Slaže se kako su jedan od dobrih načina brendiranja destinacije - manifestacije, pa se njegova udruga već priprema za Dan svetog Vinka - Vincešku, Vinatlon i slične.

Direktor TZ-a Baranje Matej Perkušić, u potpunosti se slaže s brandiranjem Baranje kao destinacije, na čemu se radi već niz godina. - Baranja je na neki način brendom već postala. Sve je prepoznatljivija, ali i nadalje se trudimo kako bi bila još etabliranija, i u pravom smislu riječi postala perjanicom hrvatskog kontinentalnog turizma. Ništa se ne postiže preko noći - kaže Perkušić, objašnjavajući kako Baranju ‘’ostatku’’ Hrvatske predstavljaju putem različitih sajmova, putem društvenih mreža, medija i ostalim vrstama menadžeriranja destinacije. Dodaje kako mnogo znači i usmena predaja, odnosno utisci koji kućama ponesu gosti i prenose ih u svojim okolinama. A da je većinom riječ o pozitivi, dokaz je ovogodišnji broj gostiju, odnosno ostvarena noćenja koja su na razini rekordne 2019. godine.