Novosti
BARBARA HERCEG PAKŠIĆ PRAVNI FAKULTET OSIJEK

Za svaku četvrtu ženu partnersko nasilje počinje između 15. i 19. godine
Objavljeno 25. studenog, 2021.
Na jedno silovanje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih * Zaštita žrtava treba se pomaknuti s deklaratorne na stvarnu

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga svake godine, razgovarali smo s izvanrednom profesoricom na Pravnom fakultetu u Osijeku, dr. sc. Barbarom Herceg Pakšić, radi znanstvenog uvida u tu temu. Ona niz godina predaje i znanstveno istražuje teme nasilja nad ženama i djecom. Autorica je znanstvene monografije u izdanju Narodnih novina ("Isprika u kaznenom pravu") i brojnih znanstvenih radova, sudjeluje u međunarodnim i nacionalnim projektima, održava edukacijske radionice. Usavršavala se na inozemnim institucijama.



Koji su oblici nasilja nad ženama?

- Obuhvaćen je svaki čin rodno temeljenog nasilja koji rezultira ili može rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihološkom štetom, patnjom, uključujući i prijetnju, prisilu ili oduzimanje slobode. Brojni su oblici: intimno partnersko nasilje i nasilje u obitelji, koja znače različita fizička, psihička, seksualna i ekonomska nasilja, seksualno nasilje, prisilna prostitucija, femicidi, prisilni brakovi, ropstvo i trgovanje ljudima te mnogi drugi.

Brojke rastu


Kakvi su globalni statistički podatci?

- Podatci UN-a i Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo svaka treća žena tijekom života biva zlostavljana. Na svjetskoj razini svaki dan 137 žena ubijeno je od člana obitelji. Intimno partnersko nasilje počinje rano, između 15. i 19. godine, nad svakom četvrtom ženom. Većinu nasilja čine sadašnji ili bivši supruzi ili partneri. Kod pojedinih oblika nasilja mnoga ponašanja nikada ne budu prijavljena, a brojke zasigurno rastu u trenutnim izazovnim vremenima. U pandemiji koronavirusa pojedina nasilja nad ženama su intenzivirana, a manje od 40 posto zlostavljanih žena potražit će pomoć.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

- Nasilje nad ženama je fizičko, seksualno i psihičko, ekonomsko, često od partnera, u obitelji, ozljede, silovanja, ubojstva. Prema nekim podatcima, u Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obitelji. S obzirom na to da bi obitelj trebala biti sigurno okruženje, jasno je da se paradigma mijenja. Počinitelj je najčešće bračni ili izvanbračni drug ili bivši partner. Navodi se da je svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana u braku, a godišnje od 22 do 45 žena izgubi život od ruke (bivšeg) partnera. Na jedno silovanje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih, a tamna brojka uvjetovana je stigmatizacijom i sekundardnom viktimizacijom.

Kakav je zakonski okvir?

- Pravni okvir je složen te pripada cijeloj pravnoj hijerarhiji jer relevantna načela i odredbe postoje i u Ustavu Republike Hrvatske kao najvišem aktu pa sve do najnižih podzakonskih razina. Uz Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, postoji kazneno djelo "nasilje u obitelji", ali mogu doći u obzir i različite ozljede ili (teško) ubojstvo. Posljednjim izmjenama unaprijeđen je normativni okvir, uvedeno djelo "zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja", progon po službenoj dužnosti za djelo "spolnog uznemiravanja" te je pojam bliske osobe dopunjen da obuhvaća i sadašnjeg ili bivšeg partnera.

Koja su prava žrtava nasilja u obitelji?

- Žrtva ima pravo na pristup službama za potporu, na psihološku i stručnu pomoć, pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde te na zaštitu dostojanstva, na pratnju osobe od povjerenja. Pravo biti obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te o odluci o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne te pravo na tajnost određenih podataka i zahtjev za isključenje javnosti u postupku. Pravo na opunomoćenika i biti obaviještena o radnjama u povodu prijave i ishodu postupka. Prava žrtvi trebaju priopćiti nadležna tijela uz provjeru je li ih žrtva razumjela.

Kazne nedostatne


O čemu ovise kazne za počinitelje?

- Prekršajnopravne sankcije su zaštitne mjere, novčana kazna, zatvor do 90 dana. Od zaštitnih mjera to su obvezan psihosocijalni tretman, zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, udaljenje iz zajedničkog kućanstva te obvezno liječenje od ovisnosti. Kod Kaznenog zakona za nasilje u obitelji kazna je od jedne do tri godine. Okvir znatno raste ako je počinjeno teže kazneno djelo. Primjerice, kod teške ozljede nanesene bliskoj osobi od tri do osam godina ili ubojstva bliske osobe koju je počinitelj zlostavljao s predviđenom kaznom najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor.

Kakve su kazne za počinitelje?

- O ovom problemu treba otvoreno i javno govoriti. Zaštita žrtava treba se pomaknuti s deklaratorne na stvarnu i unaprijediti. Istraživanja pokazuju da su kazne koje se izriču za počinjeno nasilje nad ženama nedostatne. Ne šalje se potrebna poruka društvu niti se počinitelje učinkovito odvraća od počinjenja djela. Potrebne su sustavne edukacije policijskih i pravosudnih djelatnika. Bez obzira na pomake, nasilje u obitelji i prema ženama ostaje permanentan društveni problem, na koji upozoravaju i presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Hrvatske. Moramo imati ne samo adekvatno sankcioniranje nasilja nego i rodnu ravnopravnost, jednake radne uvjete i plaće, dostupno obrazovanje.



Sandra Lacić

POGORŠANJE ZBOG PANDEMIJE

U posljednje su dvije godine žene, a osobito žene s invaliditetom, izložene većem nasilju zbog pandemije, istaknuto je na konferenciji žena s invaliditetom. “Nasilje nad ženama s invaliditetom triput je veće nego nad tzv. zdravim ženama i nasilnici su širi spektar osoba, ne samo članovi obitelji”, rekla je dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić. Dodala je kako dobivaju informacije da su pandemija i zatvaranje imali velik utjecaj na porast nasilja. “Žene s invaliditetom nisu nam mogle prijavljivati nasilje jer je nasilnik bio prisutan. One prijavljuju nasilje kad nasilnik ode iz kuće, kada mogu doći do telefona”, objasnila je. H

Možda ste propustili...

REAKCIJE NA PRESUDU EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Božinović neće podnijeti ostavku, smrt djevojčice nazvao tragedijom

EUROPSKA KOMISIJA PREDSTAVLJA PAKET JESENSKOG SEMESTRA

Tema o vladavini prava u Hrvatskoj pred ministrima vanjskih poslova

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U HRVATSKOJ UMRLO 75 OSOBA, 60 IH NIJE BILO CIJEPLJENO, NOVIH 5460 ZARAŽENO

U OBŽ 266 novopozitivnih, preminule dvije osobe

2

NOVA MASOVNA GROBNICA U SLAVONIJI

Između Pačetina i Bobote
otkriveno najmanje 10 tijela

3

IZBORI ZA LOKALNE ČELNIKE SDP-A

Za predsjednike ponuđen samo po jedan kandidat