Nizom tematskih skupova, predavanja i tribina na osječkom Pravnom fakultetu ovoga se tjedna obilježava 25. obljetnica primitka Republike Hrvatske u Vijeće Europe. Hrvatska je, naime, 6. studenoga 1996. postala punopravna članica Vijeća Europe, najstarije europske organizacije, sa sjedištem u Strasbourgu, čija je uloga jačanje europskog jedinstva i prosperiteta promicanjem zajedničkih vrijednosti i načela zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, demokracije i vladavine prava.

Središnjoj tribini pod nazivom “25. obljetnica primitka RH u Vijeće Europe nazočio je i dr. Mate Granić, posebni savjetnik predsjednika Vlade i potpisnik pristupnice VE-a i pristupne Povelje o ljudskim pravima s tadašnjim glavnim tajnikom Vijeća Europe Danielom Tarschysaom, napomenuvši kako taj dan nikada neće zaboraviti jer je tada ostvaren jedan od hrvatskih snova.

- Drugi su bili NATO, Europska unija i, konačno, predsjedanje. Naši su se snovi ostvarili i sretan sam što smo ih uspjeli dosanjati - rekao je Granić, prisjetivši se da je ulazak u VE 6. studenog 1996. bio velik iskorak za RH.

- Naš je cilj 1991. godine bio braniti se od velikosrpske agresije i postići međunarodno priznanje. Godinu poslije uspostavili smo prve kontakte s VE-om, ali naš je cilj u tom trenutku bio dolazak mirovnih snaga UN-a i stvaranje UNPA zona. S druge strane, počeo je rat u BiH i idućih je godina, 93./94./95., bila glavna stvar kako zaustaviti rat u BiH, posebno između Hrvata i Bošnjaka. Bez toga nikada ne bi bilo oslobađanja okupiranih područja RH, ni mirne reintegracije, ni Vijeća Europe. Nakon Bljeska i Oluje došli smo u situaciju da možemo voditi završne pregovore o ulasku u VE - zaključio je Granić.

Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, istaknula je kako Hrvatska članstvom u VE-u, a posebno članstvoom u EU-u jača suverenost.

- I za ona područja koja smo svojevoljno prenijeli, kao što je, primjerice, ribarska politika, zajedno sjedimo za stolom s drugim državama članicama i donosimo upravo te zajedničke politike - poručila je Metelko-Zgombić.

Hrvatska je pristupanjem VE-u postala puno demokratskija i pravednija zemlja, smatra prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, dekan Pravnog fakulteta u Osijeku.

- Zahvaljujući članstvu RH u VE-u otvorena je mogućnost građanima da se prituže europskim sudovima ako smatraju da su njihova prava povrijeđena. Mehanizam filtriranja pri Europskom sudu za ljudska prava, nažalost, poprilično je strog i samo oko tri posto zahtjeva biva prihvaćeno na tom sudu. Vrlo je teško uspjeti, međutim, oni zahtjevi koji prođu u pravilu završe osuđujućom presudom za RH - objašnjava Petrašević.