Ekonomija
JE LI VRIJEME ZA POVRATAK NUKLEARKI?

Niskougljična alternativa kao izvor čiste energije
Objavljeno 20. listopada, 2021.
Hrvatska, kao suvlasnica nuklearne elektrane, zainteresirana je za nastavak korištenja ovoga za nas važnog izvora struje

Hrvatska je među onim državama članicama Europske unije koje su potpisale zahtjev za izjednačavanje energije iz nuklearnih elektrana s onom dobivenom iz obnovljivih izvora energije u taksonomiji europske zelene energetske tranzicije. Time bi se otvorio prostor da se europskim sredstvima sufinancira i gradnja nuklearki.



U vrijeme radikalnih promjena cijena energenata na više i otvaranja pitanja pouzdanosti opskrbe svim vrstama energenata tako se otvara i pitanje korištenja nuklearne energije kako u Europskoj uniji, tako i kod nas.

- Nuklearna energija je niskougljična alternativa fosilnim gorivima i važna komponenta u mješavini energetskih izvora u 13 od 27 država članica EU-a te čini gotovo 26 posto električne energije proizvedene u Uniji. Međutim, zbog posljedica nesreće u Černobilu 1986., i nuklearne katastrofe u Fukushimi, u Japanu 2011., nuklearna energija postala je sporna. Odlukom Njemačke o postupnom ukidanju nuklearne energije do 2020., kao i privremenim zatvaranjem dvaju belgijskih reaktora nakon otkrića pukotina u njihovim spremnicima, pojačao se pritisak za napuštanje nuklearne energije u EU-u. Iako je na državama članicama da odluče hoće li nuklearnu energiju uključiti u svoju kombinaciju izvora energije, zakonodavstvom EU-a nastoje se poboljšati sigurnosni standardi nuklearnih elektrana kako bi se jamčilo sigurno gospodarenje nuklearnim otpadom i njegovo odlaganje - podsjeća Daniel Srb, konzultant za energetska pitanja iz Osijeka.

Hrvatska kao suvlasnica Nuklearne elektrane Krško zainteresirana je za nastavak korištenja ovoga za nas važnog izvora električne energije do 2043., do kada je produžen radni vijek elektrane, ali i za nastavak izgradnje drugog bloka iste elektrane, čime bi se povećali proizvodni kapaciteti.

- Hrvatska, kao zemlja uvoznik električne energije, mora razmišljati o što većoj vlastitoj proizvodnji električne energije kako bi osigurala što višu razinu energetske neovisnosti. Prioritet energetske tranzicije je što veće korištenje obnovljivih izvora energije, u Hrvatskoj osobito korištenje sunca i vjetra, ali i geotermalnih izvora energije. Moraju se iskoristiti sva sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost koja su na raspolaganju za energetsku tranziciju. Posebice se moraju hitno pronaći modeli poticanja korištenja fotonaponskih sustava u kućanstvima, što može ne samo ubrzati energetsku tranziciju, nego i snažno utjecati na gospodarski rast u Hrvatskoj. Ali isto tako Hrvatska ne smije zanemariti niti korištenje drugih tehnologija u proizvodnji električne energije, osobito onih niskougljičnih, u što pripada i nuklearna energija, a osobito onih tehnologija koje osiguravaju nisku proizvodnu cijenu električne energije, u što također pripada električna energija iz nuklearnih elektrana - stava je Srb.



Dario Kuštro
energijA iz obnovljivih izvora
Opći je stav kako Hrvatska zaostaje u izgradnji kapaciteta za dobivanje energije iz obnovljivih izvora. Cilj EU-a bio je da se do 2020. godine iz tih izvora dobiva 20 posto potrebne energije, a do 2030. godine 32 posto ukupne potrebne energije. Iako Hrvatska ostvaruje 29 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora, istina je da 78 posto obnovljive energije generiraju hidroelektrane izgrađene prije 40 i više godina. Nastavno, udjel solarne i geotermalne energije je ispod 2,5 posto, a energije iz vjetroelektrana oko 19 posto.

Daniel Srb

energetski konzultant

Hrvatska, kao zemlja uvoznik električne energije, mora razmišljati o što većoj vlastitoj proizvodnji električne energije kako bi osigurala što višu razinu energetske neovisnosti

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana