Polovina je listopada i sjetva pšenice na poljima Slavonije i Baranje još uvijek nije počela u punom obujmu. Poljoprivredni proizvođači još uvijek su angažirani na ubiranju kasnih usjeva ili obradi tla, odnosno predsjetvenoj pripremi. Za sada siju nešto više samo veće poljoprivredne tvrtke, koje imaju kadrovski i mehanizacijski potencijal za opsežnije poslove.

- Treba reći kako je nedavna obilna kiša ipak utjecala na sve radove na poljima. Predviđanja proizvođača su da bi se ove jeseni u cijeloj Hrvatskoj mogle još povećati površine zasijane pšenicom. Glavni razlog tome je zadovoljstvo u proizvodnji u ovoj, ali i prošloj godini. Treba podsjetiti da je žetva pšenice ovoga ljeta obavljena na ukupno nešto manje od 145 tisuća hektara. Površine pod pšenicom ove su godine bile veće za oko devet tisuća hektara u odnosu na 2020. godinu. Proizvođači su ljetos doista imali razloga za zadovoljstvo, kvaliteta pšenica bila je na visokoj razini, urod je bio izuzetno visok, baš kao i otkupne cijene - ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, Županijske komore Osijek. No, postoji i ono ‘‘ali‘‘… Tvrdi, naime, kako je ‘‘hladan tuš‘‘ izazvalo značajno povećanje svih ulaznih troškova u biljnoj proizvodnji.

- Istaknuli su to u svim tvrtkama s kojima smo razgovarali - kaže Mikulić, dodajući još kako se očekuje i rast površina zasijanih ječmom zbog pozitivnih iskustava u proizvodnji u ovoj i prošloj godini. S druge strane, uljana repica i dalje je manje atraktivna za proizvodnju zbog osjetljivosti na bolesti i otežane zaštite od napada štetnika, premda su ljetos i njezine otkupne cijene bile rekordno visoke - 3,8 kuna za kilogram te se očekuje da će površine zasijane tom kulturom i ove jeseni biti manje nego godinu prije. Seljaci, pak, na upit o sjetvi i površinama samo odmahuju rukom. Na prvom mjestu im je drastično poskupljenje proizvodnje.

Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca i član Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, tvrdi kako će ova sjetva biti najskuplja od samostalnosti Hrvatske.

- Totalni je kaos na tržištu. Površine će biti iste, plus/minus pet posto, ali naglasak sigurno treba staviti na skupoću repromaterijala, gnojiva i zaštitnih sredstava. Riječ nije o bilo kakvom poskupljenju, nego o 300-postotnom. Žalosno je da se tome ne vidi kraj. Urea je jesenas bila oko dvije kune kilogram, a sada je sedam, bez PDV-a. Još malo pa ćemo je u poljoprivrednim ljekarnama kupovati na kilogram, a ne na šlepere kao do sada - žali se Pranjić, nastavljajući kako jedno gospodarstvo koje obrađuje između 50 i 100 hektara zemlje mora za gnojivo izdvojiti 300.000 kuna. Zbog toga se, podvlači, istopilo zadovoljstvo zbog dobre otkupne cijene pšenice, a isto tako istopit će se i zarada. Pribojava se da će seljaci manje izdvajati za zaštitu i gnojidbu, što znači i manji prinos.