Novosti
MJERE ZA UBLAŽAVANJE UČINKA POSKUPLJENJA

Porezne intervencije, pomoć za režije i jačanje minimalca
Objavljeno 14. listopada, 2021.
EK: Prioritet dati mjerama za pomoć siromašnim kućanstvima i malim poduzećima

Europska komisija u srijedu je objavila komunikaciju o energiji, koja sadržava popis alata kojima se EU i države članice mogu koristiti kako bi ublažili učinak rasta cijena energije na stanovništvo i gospodarstvo, a poskupljenja i inflacija bili su teme i sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća.



Države članice prioritet trebaju dati ciljanim mjerama za pomoć siromašnim kućanstvima i malim poduzećima, poput potpore siromašnijim stanovnicima u plaćanju računa, privremene odgode plaćanja, privremenih smanjivanja poreza i trošarina, predlaže Europska komisija navodeći kako je riječ o kratkoročnim mjerama koje moraju biti privremene i u skladu s europskim pravilima o državnim potporama.

Otežano plaćanje režija


Srednjoročno gledajući, s razine EU-a na stabiliziranje cijena energije moglo bi se djelovati zajedničkom nabavom i skladištenjem plina. Komisija navodi da je najbolje jamstvo za stabilizaciju cijena u budućnosti ulaganje u čistu, zelenu energiju. "EU će nastaviti razvijati učinkovit energetski sustav s visokim udjelom obnovljivih izvora, koji imaju sve veću ulogu u opskrbi električne mreže i određivanju cijena", navodi Komisija, ali priznaje da su i drugi izvori, poput plina, potrebni u vrijeme visoke potražnje.

Rast cijena energije naročito pogađa kućanstva s manjim prihodima jer veći dio svojih skromnih primanja troše na energiju. Prema podatcima Komisije, 7 posto stanovništva u 27 država članica, to jest 31 milijun ljudi, nije 2019. moglo primjereno zagrijati svoj dom. Više od šest posto stanovništva ima zaostatke u plaćanju troškova energije. Komisija smatra da je trenutačni rast cijena energije vjerojatno privremen. Očekuje se da će veleprodajne cijene energije ostati visoke ove zime i početi padati od travnja sljedeće godine. Ipak, očekuje se da će cijene ostati više od prosječnih cijena prošlih nekoliko godina. Komisija ističe da je do naglog rasta cijena energije došlo uglavnom zbog gospodarskog oporavka od pandemije koronovirusa, što dovodi do povećane potražnje, a s druge strane smanjena je ponuda. Drugi razlog su vremenske prilike, vrlo hladna prošla zima i toplo i suho ljeto, što je dovelo do veće potrošnje energije.

U Hrvatskoj je, pak, Gospodarsko-socijalno vijeće zaključilo da rješenje za rast cijena nije moguće kroz utjecaj Vlade u ekonomiji jer su cijene uvjetovane vanjskim tržišnim utjecajima, ocijenjeno je da situacija nije dramatična, no bude li potrebno, država će intervenirati. "Dometi Vlade su ograničeni u smislu intervencije na cijene u ekonomiji", izjavio je novinarima predsjedatelj GSV-a Vilim Ribić. Kao drugi važan zaključak istaknuo je pitanje kako zaštititi one gospodarske subjekte čije su cijene relativno neelastične, te se kod tog problema može očekivati intervencija države. "Drugi problem su kompenzacijski mehanizmi za građane koji su najnižih prihoda. Ako smo socijalna država, nužno je raditi na stvaranju kompenzacijskih mehanizama, koji mogu biti trojaki - jačanje minimalne plaće, izvanredni doplatci za rast cijena režija i porezne intervencije, koje su u rukama Vlade. To su mjere o kojima Vlada trenutno razgovara", kazao je Ribić.

Adekvatna rješenja


Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su svi socijalni partneri prepoznali aktualnu problematiku, za koju će biti potreban koordinirani pristup u smislu analitike i promišljanja o globalnim trendovima, kao i određene aktivnosti za koje će u danom trenutku smatrati potrebnim da se poduzmu. "Proteklih nekoliko dana veći je naglasak stavljen na problematiku energenata. Radili smo kompletnu analizu kretanja cijena i pozadinu koji su glavni uzroci i kretanja inflacije na globalnoj razini. Najvećim dijelom je inflacija na strani ponude, prije svega prouzročena rastom cijena energenata i poremećajima u opskrbnim lancima", kazao je Marić. Istaknuo je i problem nestašica, za koje kaže da su se pojavile u određenim segmentima gospodarstva, a naglasio je i znatan porast transportnih troškova.

Ministar rada Josip Aladrović kazao je kako zajednički traže adekvatna rješenja. Kao jednu od kratkoročnih mjera naveo je podizanje minimalne plaće. "Kada govorimo o minimalnoj plaći s obzirom na one koji imaju niži dohodak, na njih više utječu promjene cijena. Do sada smo kao Vlada intenzivno podizali iznose minimalnih plaća, logično je da idemo na relativno intenzivno podizanje minimalne plaća. Do 31. listopada Vlada mora donijeti tu odluku", najavio je.



Dijana Pavlović
Mihael Furjan

predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

PORAST CIJENA ENERGENATA JE GLOBALNA KRIZA I TREBA GLOBALNO RJEŠENJE

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mihael Furjan kazao je kako je stav HUP-a da je porast cijena energenata i sirovina globalna kriza te da za globalnu krizu treba i globalno rješenje. “Hrvatski poduzetnici tražit će načina kako da ostanu konkurentni. Dio rasta cijena energenata vjerojatno će se prevaliti na konačne kupce. Dio usluga i proizvoda imat će određenu, mi se nadamo, manju, inflaciju. Nadamo se i apeliramo na Vladu da se ovi problemi pokušaju riješiti nizom dugoročnih i kratkoročnih mjera”, naglasio je Furjan. Dodaje da je, ako bi došlo do daljnjeg rasta cijena energenata, njihov prijedlog da se u budućnosti razmisli o kompenzacijama na način da se porast prihoda od PDV-a zbog viših cijena na neki način vrati snižavanjem trošarina ili na neki drugi način. “Da se u srednjem i dugoročnom roku potiču energetske investicije, da se maksimalno iskoriste EU fondovi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, da se što više ulaže u održive izvore energije”, dodao je čelnik Hrvatske udruge poslodavaca.

U 2022. USPORAVANJE INFLACIJE NA 2,1 %
Inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2021. privremeno ubrzati na 2,3 posto, a u 2022. očekuje se njezino blago usporavanje, na 2,1 posto, no pri tome su uz projekciju kretanja inflacije naglašeni negativni rizici, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske narodne banke (HNB). “U 2022. očekuje se blago usporavanje inflacije, na 2,1 posto, i to zbog nižeg projiciranog rasta cijena energije. No naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju”, stoji u HNB-ovu priopćenju sa sjednice Savjeta. Iz HNB-a napominju da je godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao s 2,8 posto u srpnju na 3,1 posto u kolovozu, što je ponajviše bilo rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane. Iako je i temeljna inflacija u kolovozu blago porasla, zadržala se na relativno niskoj razini, od 1,8 posto.

7

posto stanovništva u 27 država članica EU-a, to jest 31 milijun ljudi, nije 2019. moglo primjereno zagrijati svoj dom

Možda ste propustili...

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Potvrđena ptičja gripa u RH

HEKTAR OBRADIVE POVRŠINE U HRVATSKOJ 3440 EURA

Zemljište najjeftinije u EU-u

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BROJNE MANIFESTACIJE I PROGRAMI

Adventiranje u Osijeku na Dan grada otvara premijer Plenković

2

U HRVATSKOJ COVIDOM ZARAŽENO NOVIH 5709 OSOBA, 68 UMRLO

OBŽ: U Respiracijskom centru 28 oboljelih, preminule su četiri osobe

3

ISTRAŽIVANJE ŠEST MJESECI NAKON IZBORA

Ivan Radić probudio je optimizam u Osijeku