Dvanaest državno sponzoriranih kibernetičkih napada izvedeno je prošle godine na ciljeve u Hrvatskoj. U najvećem broju slučajeva riječ je o napadima na informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva obrane. Stoji to u godišnjem javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) objavljenom u nedjelju.

Kako se navodi u tom izvješću, pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja. Jedno od područja ovih aktivnosti jest i Zapadni Balkan (SOA ovime označava države Balkana izvan EU-a), u čijem su javnom prostoru osobito zastupljene teorije zavjere i dezinformacije. S obzirom na bliskost južnoslavenskih jezika, dezinformacijama plasiranima u medijskom prostoru Zapadnog Balkana pokušava se utjecati i na percepciju javnosti u Hrvatskoj, navodi SOA. Ipak, dodaje se u izvješću, prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj je niska, ali se ne može isključiti.

U SOA-inom izvješću govori se i o napadu s obilježjem terorizma u listopadu 2020., "samoradikaliziranog pojedinca", na Markovu trgu, na Vladu RH. "Prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne/bipolaritetne osobnosti kod napadača. Napad je imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta", ističe SOA.

Unatoč tome, Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. SOA dalje navodi kako su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama susjedstva koji se očituje u poricanju teritorijalnog integriteta RH i susjednih država, pozivanju na obnovu tzv. Republike Srpske Krajine te nesnošljivosti prema drugim narodima, ili negiranju njihova identiteta. "Ovakve velikosrpske i ekstremističke poruke ponekad javno upućuju političke i medijske osobe iz susjednih država koristeći društvene mreže ili javne nastupe", navodi se u izvješću.

"Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina. Zbog ovih osobina, ove je osobe vrlo teško prepoznati prije počinjenja terorističkog akta", ističe SOA. Navodi i kako sigurnosna prijetnja za Hrvatsku i dalje proizlazi od islamističkog radikalizma unutar zapadnobalkanskih zajednica, odnosno sljedbenika terorističkih organizacija, među kojima su i oni koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u/Al Kaidi na kriznim ratištima, kao i džihadisti povratnici i osobe osuđene za djela povezana s terorizmom, od kojih su neki već na slobodi, ili uskoro izlaze iz zatvora.

U izvješću stoji i kako u koruptivnom djelovanju kriminalne skupine i pojedinci pokušavaju na nezakonite načine utjecati na predstavnike vlasti i voditelje javnih tvrtki. Pri tome su osobito zabrinjavajući pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne, gospodarske i druge procese te na procese u kojima se donose odluke od javnog interesa, stoji u izvješću.

Sigurnosno-obavještajna agencija apostrofira nastavak nasilnih sukoba između ekstremnih pripadnika navijačkih skupina. "Ovi sukobi narušavaju javni red i mir, ali i destabiliziraju lokalne sigurnosne prilike, osobito jer poprimaju karakter međunacionalnih sukoba kada se radi o navijačima klubova iz Hrvatske i Srbije", stoji u izvješću.