Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su porasle 3,1 % na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije od travnja 2013. godine, kada je iznosila 3,3 % te ubrzanje inflacije u odnosu na srpanj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prvi snažniji rast inflacije bio je u travnju, za 2,1 %, što je tada bila najviša stopa od kolovoza 2018. godine. Ona se zadržala na toj razini i u svibnju, a u lipnju blago usporila na 2 %, da bi u srpnju porasla na 2,8 %, pa u kolovozu ubrzala na 3,1 %. "U skladu s očekivanjima, objava indeksa potrošačkih cijena za kolovoz potvrdila je nastavak jačanja inflatornih pritisaka", ističu analitičari RBA, dodajući da je to i posljedica prelijevanja cijena sa svjetskih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito usluga.

Rast cijena prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koje su u kolovozu porasle za 9,3 % u odnosu na isti mjesec lani, što je najveći skok od siječnja 2011. godine. Godišnji rast cijena na domaćem tržištu registrira se od veljače, od kada ubrzava - stopa rasta u ožujku je bila 3,5 %, u travnju 5,8 %, u svibnju 7,6 %, u lipnju 7,2 %, a u srpnju 7,9 %. Iz RBA ističu da je rast uvelike generiran u kategoriji goriva i maziva, gdje su cijene porasle za 19 %, odražavajući rast cijena na svjetskim burzama sirove nafte. No, cijene su rasle i u ostalim potkategorijama poput prijevoza, što se može povezati s rastom potražnje i polaganom normalizacijom putovanja. Zračni putnički prijevoz poskupio je 46,7 %, a pomorski 18,1 %. I cijene smještaja godišnje su skočile 12,2 %. "Naposljetku su cijene hrane nastavile rast iz srpnja, pa su na godišnjoj razini više 2,4 %", dodaju.

Cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 5,5 %, restorana i hotela za 4,4 %, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva te komunikacija 2 % te pokućstva, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 1,2 %. Zabilježen je rast i u rekreaciji i kulturi za 1 %, u obrazovanju i zdravlju za po 0,8 % te u segmentu dobara i usluga, za 0,3 %. Samo cijene odjeće i obuće bilježe pad - za 0,5 %.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, po indeksu potrošačkih cijena, u odnosu na srpanj bile su više za 0,2 %. Najviše su, 0,9 %, rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića. "To je najveća sastavnica košarice potrošačkih dobara, s udjelom većim od 27 %. Rast je osobito izražen kod ulja i masti te kruha i žitarica. U suprotnom smjeru išle su cijene odjeće i obuće, s 3,8 % nižim cijenama", ističu iz RBA.

Kumulativni podaci za prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2020. pokazuju rast cijena za 1,7 %. Tu je najveći udjel cijena energije (rasle 5,2 %), a rast cijena dobara i usluga bez energije iznosio je 1 %. "Budući da bi do kraja godine dinamika godišnjeg rasta cijena trebala ostati oko 3 %, prosječni rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na razini 2021. iznosit će 2,1 %", kažu u RBA. I.Bošnjak/H