Objavljeno 3. kolovoza, 2021.
Tucaković: Zbog isušenosti biljaka u srpnju je bilo sto požara više
Iskrenje dalekovoda izazvalo je veliki požar u Segetu Gornjem, u kojem je od ponedjeljka ujutro do utorka izgorjelo oko 800 hektara niskog raslinja, makije, borovine i maslina.
Splitska policija je u svom kratkom priopćenju navela da je očevidom utvrđeno kako je uzrok požara iskrenje dalekovoda izazvano kratkim spojem nastalim kao posljedica građevinskih radova. O svemu utvrđenome policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, najavili su.
U gašenju najvećeg ovosezonskog požara sudjelovala su 194 vatrogasca s 49 vatrogasnih vozila iz JVP-ova Split, Trogir, Sinj i Podstrana te DVD-ova Trogir, Okruk, Marina, Solin, Seget-Vranjica, Slatine, Kaštel Gomilica, Mladost, Kaštela, Vranjic, Dugopolje, Split, Omiš i Dugi Rat, DIP-a Split te pripadnici PP NOS-a HV-a. "Situacija je trenutačno puno bolja. Otvorenog plamena više nema, samo povremena manja izdimljavanja na jugoistočnom dijelu požarišta. Tijekom noći je došlo do razbuktavanja pa je vatra zaprijetila i objektima. Angažirali smo odmah i dodatne snage s makarskog područja. Možemo reći kako je, zahvaljujući velikim naporima vatrogasaca, sve brzo stavljeno pod nadzor, pa nema opasnosti za ljude i imovinu", kazao je u utorak ujutro na požarištu glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.Za taj su požar čelnici vatrogastva novinarima rekli da je najzahtjevniji požar u ovogodišnjoj požarnoj sezoni i da su vjetar i nepristupačan teren otežavali njegovo gašenje.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković objasnio je da je požar stavljen pod nadzor vatrogasaca nakon što su im se u gašenju pridružila dva kanadera. Noć prije su vatrogasci, nastavio je Tucaković, nadljudskim naporima gasili vatru, pa su u jednom trenutku na terenu bila 194 vatrogasca koji su na južnoj strani odbili požar i obranili kuće, te benzinsku pumpu. "Iako više nema dima, kao što vidite, mi moramo i dalje biti oprezni, zbog čega ćemo sada rasporediti snage vatrogasaca, a i Hrvatska vojska će djelovati u središtu požara. Ove smo godine imali 2141 požar na području priobalja, a prošle su godine bila njih 2232. Uz to smo do sada imali 8095 hektara opožarene površine na području priobalja, a u 2020. godini 33 tisuće hektara kada je gorjela Svilaja, Dinara i južni Velebit", objasnio je Tucaković.
O stanju isušenosti biljaka, trave i stabala dovoljno govori i podatak da smo samo u srpnju imali sto požara više, istaknuo je Tucaković zamolivši sve građane da se odgovorno ponašaju kako do požara više ne bi dolazilo, a ako i bukne koji požar, da ga što prije dojave vatrogascima. Županijski vatrogasni zapovjednik Ivan Kovačević otkrio je kako je broj požara isti ove, kao i 2019. godine, ali je i ustvrdio da je ova godina meteorološki najsličnija 2017. godini, kada je proljeće bilo kišno, a u lipnju je u Splitu palo tek 4,4 litre kiše po četvornom metru, dok je 2017. godine palo 4,1 litra kiše.
Dijana Pavlović
DESET NALETA AVIONA I 2000 TONA VODE
Ministar obrane Mario Banožić zajedno je s načelnikom Glavnog stožera OS RH Robertom Hranjom obišao požarište te rekao kako im je ponedjeljak bio najteži dan po broju angažiranih protupožarnih snaga u kojem su imali čak deset naleta kada su ispustili više od dvije tisuće tona vode na različitim požarištima i više tisuća tona pjene.”U ponedjeljak smo u jednom trenutku imali tri požara. Uz požar u Segetu Gornjem gorjelo je i u Drinovcima, u Šibensko-kninskoj županiji, te u Bilom brigu u Zadarskoj županiji. Jedan kanader smo uputili kao pomoć u Tursku, pa smo tako bili na maksimumu što se tiče Hrvatske vojske”, kazao je Banožić dodavši da je u utorak u Segetu bilo angažirano 30 vojnika Hrvatske kopnene vojske. Naglasio je kako su od početka protupožarne sezone, 21. lipnja, imali 50 aktivnosti, od čega ih je 20 bilo u Šibensko-kninskoj županiji, 16 u Splitsko-dalmatinskoj, 11 u Zadarskoj, ali i u ostalim županijama. Tako žele djelovati u suradnji s Civilnom zaštitom tamo gdje se to od njih očekuje, a imaju i dobru suradnju s vatrogasno-operativnim središtem.