Hrvatska poljoprivredna komora provela je projekt "Cap for Us" kroz četiri online radionice gdje su prikazani različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske.

Cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tako je 50-ak sudionika imalo priliku doznati kroz primjere dobre prakse kako je Austrija postala najveći ekološki proizvođač u Europskoj uniji. Iskustva austrijskih proizvođača, posebice Hrvata poljoprivrednika iz savezne države Gradišće, pokazala su kako bi Austrija trebala biti uzor hrvatskim poljoprivrednicima jer su kroz sustavnu poljoprivrednu politiku lideri u ekološkoj poljoprivredi. Već danas ispunjavaju visoke ciljeve nove Zajedničke poljoprivredne politike i Zelenog plana koji teže k tome da u novom programskom razdoblju čak 25 posto površina u svim državama EU-a bude pod ekološkim uzgojem.



- Iz radionice je bilo vidljivo kako je pri ostvarivanju svih ciljeva u poljoprivredi važno uskladiti poljoprivrednu politiku tako da se ekološka poljoprivreda potiče sustavno, ali je iznimno važna uloga Poljoprivredne komore i Savjetodavne službe, koja je u Austriji bila ključna u postizanju tih ciljeva, izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Predsjednik Poljoprivredne komore Gradišća Nikolaus Berlakovich objasnio je rast i razvoj ekološke poljoprivrede. "Rast i razvoj započeli su još prije 40 godina uvođenjem subvencija za ekološku poljoprivredu, a koja je za ratarske kulture 2020. godine iznosila 230 eura po hektaru, povrtlarske 450, a za voćarstvo i vinogradarstvo 700 eura po hektaru. Vodimo se motom ZPP-a, a to je ako poljoprivrednik radi na zaštiti okoliša, dobit će veće potpore", istaknuo je Berlakovich.

Direktor Poljoprivredne komore Gradišća Otto Prieler objasnio je kako gradišćanska Poljoprivredna komora ima godišnji proračun od čak 9,2 milijuna eura, pri čemu 67 posto sami osiguravaju kroz obveznu članarinu, 14 posto novca dobivaju od federalne vlade, a 19 posto od savezne pokrajne. Predstavnici Austrije osvrnuli su se i na tržište ekoloških proizvoda te iskazali zabrinutost jer trenutno zemlja više proizvodi ekoproizvoda nego što je potražnja na tržištu. Strahuju da će zbog novog ZPP-a doći do prevelike proizvodnje ekoproizvoda, a ako to ne bude pratilo i povećanje svijesti potrošača, moglo bi doći do problema na tržištu. Na koji način austrijski poljoprivrednici uspješno grade svoju ekoproizvodnju govorio je ratar Alfred Vukovich. Poljoprivrednik je treće generacije, čiji je pokojni otac počeo s malom proizvodnjom i kasnije proširio uzgoj. Sad ima tri zaposlenika i koristi moderne strojeve koji podupiru preciznu poljoprivredu, a tako skraćuje vrijeme rada, štedi gorivo i štiti okoliš.



Formula uspjeha poljske poljoprivrede je visok obujam proizvodnje, udruživanje, snažna promocija domaćih proizvoda i snažna iskorištenost EU fondova. "Poljska je postala lider u brojnim poljoprivrednim proizvodnjama zahvaljujući snažnoj usmjerenosti na podizanje konkurentnosti i okretanju izvozu, što smo i sami svjedoci jer su brojni njihovi proizvodi prisutni i u Hrvatskoj, posebice meso, jabuke, mlijeko, ali i drugi poljski proizvodi. Poljska ima snažnu i uspješnu poljoprivredu, koju ponajviše karakterizira udruživanje proizvođača. Ono što bismo od njih trebali naučiti je i kako biti uspješan u modernizaciji proizvodnje kroz visoku iskorištenost EU fondova, te kako štititi vlastito tržište i snažno promovirati domaće proizvode. Izuzetno veliki iskorak napravili su u osvajanju brojnih svjetskih i EU tržišta, a svega toga ne bi bilo da poljski poljoprivrednici uz sebe nemaju snažnu Poljoprivrednu komoru", izjavio je Jakopović. Predsjednik Poljske poljoprivredne komore Wiktor Szmulewicz kazao je kako su i poljski poljoprivrednici, kao i hrvatski, u strahu od velikih promjena koje donosi novi ZPP, koji će pred njih staviti sve više strogih zahtjeva i ograničenja. Prema njegovim riječima, uspješni rezultati u poljskoj proizvodnji leže u trudu i radu prvenstveno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji je razvoj započeo završetkom komunističke ere, nakon koje im je država odlučila podijeliti zemlju. OPG-ova je iz godine u godinu bilo sve više, a trenutno zauzimaju više od 70 posto od ukupnog broja gospodarstava u toj zemlji. "Imamo sreće da živimo u razvijenom dijelu svijeta u EU-u, ali ako EU želi i dalje proizvoditi vrhunske proizvode po konkurentnim cijenama, uz visoke standarde dobrobiti životinja ili stroge ekološke standard, svi moramo biti svjesni da će takvi proizvodi morati biti skuplji jer ćemo u suprotnom imati negativan trend propadanja malih poljoprivrednika. Zato je važno osigurati stabilnost dohotka poljoprivrednika i zaštite zajedničkog EU tržište od roba lošije kvalitete i niskih cijena", kazao je Szmulewicz.

Svoje peradarsko gospodarstvo predstavio je Sigmund Stromski. Njegova obitelj proizvodi 2,5 milijuna kilograma mesa. Obitelj funkcionira tako da farmu s 200.000 brojlera vodi on zajedno sa suprugom i četiri sina. "Nemojte misliti da mi u Poljskoj nemamo problema u proizvodnji i prodaji. I kod nas propadaju mali proizvođača i teško se nosimo s trgovcima i otkupljivačima, ali smo shvatili kako je od iznimne važnosti da se udružujemo kako bismo bili snažniji, da podižemo kvalitetu proizvodnje, obujam i snižavamo troškove kako bismo bili konkuretni na europskom i svjetskom tržištu. Posljednih godina iznimno puno ulaže se u modernizaciju farmi, dobrobit životinja, što je skupa investicija, ali se u konačnici isplati", kazao je Stromski. Poljska je jedan od najvećih proizvođača jabuka u Europi, a uspješnost velike proizvodnje i izvoza jednim je dijelom i zbog udruživanja. Agnieszka Dywan, predstavnica Saveza voćara Sadowników, objasnila je kako je taj savez nastao prije više od 20 godina kao rezultat želje voćara da sudjeluju u donošenju odluka vezanih za sektor, posebice utjecaja na trženje proizvoda. "Unija voćara Republike Poljske industrijska je organizacija koja je osnovana prije 22 godine na inicijativu desetak voćara iz regije Grójec-Warka, danas poznate kao najveći voćnjak Europe. Odavde potječe 1/3 od četiri milijuna tona jabuka proizvedenih u našoj zemlji. Razlog za uspostavljanje naše organizacije bio je vrlo jednostavan – proizvođači su željeli imati stvaran utjecaj na ono što se događa u industriji. Željeli su da glas uzgajivača ne ostane prigušen među činovničkim strojem u kojemu je pojedinac – uzgajivač najmanje važan. To je bila ideja koja vodi naše poslovanje do danas," kazala je Agnieszka Dywan. Naglasila je kako je do embarga Rusija bila najveće izvozno tržište s milijun i dvjesto tisuća tona jabuka. Nakon zabrane imali su problema s trženjem velikih količina, a sada su voćari našli put prema novim tržištima zahvaljujući zadrugama i promotivnim kampanjama u brojnim zemljama u kojima do tada uopće nisu bili zastupljeni. Trenutno im je najveći kupac Europska unija od čega 80 posto plasmana ide u Njemačku, a goleme količine odlaze u Egipat, Alžir, Kinu. Proizvođač svinja Jerzy Salitra je nakon završenog fakulteta 1995. godine krenuo u proizvodnju svinja sa samo 20 hektara zemlje, a danas ima 400 ha državne zemlje koju je dobio zajedno s gospodarskim zgradama bivšeg državnog kombinat. Njegovo gospodarstvo ima vlastitu proizvodnju hrane, a istaknuo je kako se poljska proizvodnja svinja svakodnevno bori s okrutnim i nemilosrdnim tržištem. "Problem u proizvodnji mesa je taj što velike tvrtke često ne žele potpisati ugovor o otkupu s malim proizvođačima, a u mesnoj industriji sve rade velike korporacije. Često se dogodi da stočar započne svoju proizvodnju, a ne zna po kojoj cijeni će biti otkup. Afrička svinjska kuga i pandemija koronavirusa prošle godine poremetila je proizvodnju i prodaju mesa. Pao je izvoz, a cijena svinjetine u pojedinim regijama bila je manja 30 posto. Ipak, stanje se poboljšava, što se najviše vidi u potražnji za prascima i njihovom većom otkupnom cijenom, no sve se još odvija s velikom dozom opreza", kazao je Jerzy Salitra.

- Slovenski primjeri posebno su inspirativni kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnji mlijeka i pčelarstva, te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti - izjavio je predsjednik Jakopović i posebno pohvalio ustroj i funkcioniranje slovenske Poljoprivredne komore u čijem sastavu je i Savjetodavna služba, a propisano članstvo i veliki broj djelatnika snažna su podrška proizvođačima zbog čega su oni sve bolje organizirani. Izjavio je kako bi Hrvatska trebala koristiti odlična iskustvo Slovenije u organizaciji Poljoprivredne komore i Savjetodavne službe.

"Čak 63 posto mladih poljoprivrednika koji su se uspješno prijavili za mjeru za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2014. - 2020. bavi se stočarstvom. Stočarstvo, posebno proizvodnja mlijeka, jedna je od najstabilnijih grana u slovenskoj poljoprivredi te je posljedično tome veći interes za uključivanje mladih u tu industriju", izjavio je Roman Žveglič, predsjednik Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije. Predstavnici iz Italije prenijeli su svoja iskustva iz voćarstva, povrtlarstva, maslinarstva i vinogradarstva kao i mogućnosti razvoja poljoprivrede kroz novo Programsko razdoblje 2021. - 2027. Paolo di Stefano, voditelj međunarodnih i europskih poslova najveće talijanske poljoprivredne udruge Coldiretti, sudionicima radionice iznio je podatka da ta udruga ima 1,6 milijuna članova koji predstavljaju više od polovine poljoprivrednih gospodarstava u Italiji. "Talijanska poljoprivreda vrijedna je oko 80 milijardi eura samo u proizvodnji. Ako pribrojimo sve sektore planinskih i ravničarskih područja i cjelokupni prehrambeno-prerađivački sektor, ukupna vrijednost je oko 540 milijardi eura, što je 25 % talijanskog BDP-a", izjavio je.