Potrošači su izloženi nikad većim rizicima zbog lažnih proizvoda – proizlazi iz studije koju je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo. Svaki deseti Europljanin (9 posto) izjavio je da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, a u Hrvatskoj je takvih građana 7 posto. Iza krivotvorenja proizvoda stoji velik novac – 6,8 posto proizvoda uvezenih u EU krivotvorine su u vrijednosti od čak 121 milijarde eura.

Kako je navedeno u studiji "Europski građani i intelektualno vlasništvo", potrošačima je i dalje teško razlikovati originale od lažnih proizvoda, koji osim financijskog nose i zdravstvene te sigurnosne rizike za potrošače. Pandemija je dodatno iznjedrila problem krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, kojima se diljem svijeta trguje u vrijednosti od četiri milijarde eura. No, zahvaljujući djelovanju Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), ističu u tom regulatornom tijelu, u Hrvatskoj još nikada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe. "S druge strane, na crnom tržištu Hrvatske - ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici, elektronička pošta i sl. - zabilježeni su lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine. Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer im je u većini slučajeva podrijetlo nepoznato, kakvoća upitna i vrlo je često riječ o krivotvorenim lijekovima koji ozbiljno mogu ugroziti zdravlje pacijenata. Stoga HALMED upozorava građane da lijekove, zbog sigurnosnih razloga, kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima", ističu u Agenciji.

Među članicama EU-a znatne su razlike u udjelu prevarenih potrošača - Bugarska ih ima 19 posto, Rumunjska 16, Mađarska 15 posto, u Švedskoj je taj udjel dva posto, a u Danskoj tri. Sa 7 posto Hrvatska je ispod EU prosjeka, no brojke su ipak zabrinjavajuće - Carinska uprava je 2020. pokrenula 309 predmeta, 252 okončala je uništenjem robe, 56 puštanjem robe, a za jedan je pokrenut sudski postupak. Vezano uz mjere na tržištu, u 2020. je bilo 185 nadzora zbog sumnje na povredu prava intelektualnog vlasništva, na temelju čega su izdana ukupno 152 prekršajna naloga. "Carinskim mjerama u 2020. zaustavljen je 394.551 proizvod sumnjiv da je krivotvoren. U okviru mjera na tržištu ukupno su privremeno oduzeta 264.984 predmeta zbog sumnje na povredu prava intelektualnog vlasništva", ističu u Carinskoj upravi i navode da je lani maloprodajna vrijednost uništene robe koja je zaustavljena carinskim mjerama iznosila više od 5,1 milijuna eura, a robe privremeno oduzete mjerama na tržištu 2,4 milijuna eura. Po broju zaustavljenih proizvoda carinskim mjerama, najčešće su krivotvorene igračke, odjeća, oznake žiga, obuća i torbe.

Internetska trgovina pokazala se plodnim tlom za plasman krivotvorina. Jer e-trgovina bilježi golem rast - prema Eurostatu, tijekom 2020. više od 70 posto Europljana kupovalo je online, a u studiji o krivotvorinama čak se 33 posto Europljana pitalo je li proizvod koji su na taj način kupili originalan. Kako se navodi u zajedničkoj studiji EUIPO-a (decentralizirane agencije EU-a koja upravlja registracijom žigova i registriranih dizajna, zajednice kojima se osigurava zaštita intelektualnog vlasništva svih članica Unije) i OECD-a, krivotvorine utječu na sve sektore – od proizvodnje kozmetike, igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda do odjeće i pesticida. Zbog izloženosti štetnim kemikalijama, kao i drugim opasnostima, mogu donijeti ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike.



"U pandemiji COVID-19 porasla je zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda. Širenje krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici, te u posljednje vrijeme ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice, upozorilo je na ovu pojavu jer počinitelji povreda iskorištavaju nesigurnost ljudi glede novih oblika liječenja i cjepiva", ističe se u EU studiji. "Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), procjenjuje se da je 50 posto lijekova koji se prodaju preko internetskih stranica krivotvoreno. Stoga apeliramo na građane da ne kupuju i ne upotrebljavaju lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe", upozoravaju u HALMED-u. Pojava krivotvorenih lijekova raste u cijelom svijetu; trgovina njima danas, ističu u HALMED-u, čini čak deset posto ukupne globalne trgovine lijekovima. "Prema nekim pokazateljima, zarada od krivotvorenih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge. Međutim, na svjetskoj razini, veća je i budnost odgovornih ustanova kao što su policija, carina i regulatorna tijela te svake godine raste broj zaplijenjenih lijekova i zatvorenih internetskih stranica", dodaju u Agenciji za lijekove. Znakovito je i da se, podatci su SZO-a, u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, kao što su oni za liječenje erektilne disfunkcije, za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl., a u zemljama u razvoju najviše je krivotvorina među lijekovima za liječenje za život opasnih bolesti - antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici i dr.

U proizvodnji krivotvorina unosno je i digitalno piratstvo, čiji nositelji godišnje u EU-u stječu gotovo milijardu eura. Ma o kojem kraku hobotnice zvane krivotvorine je riječ, posrijedi je povreda intelektualnog vlasništva, za koje izvršni direktor EUIPO-a Christian Archambea kaže da je jedna od najvrjednijih europskih imovina, od ključne važnosti u društvenom i gospodarskom oporavku.