Pad europskog gospodarstva u prvom tromjesečju bio je blaži no što se procjenjivalo, pokazali su najnoviji podatci Eurostata, a Hrvatska je među zemljama EU-a s najblažim padom aktivnosti. Sezonski prilagođeni BDP EU-a u prvom je tromjesečju pao za 1,2 % u odnosu prema istom razdoblju 2020., što je 0,5 % blaži pad no što su pokazivale procjene, izvijestio je Eurostat.

U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP je bio manji 4,4 %. Gospodarstvo eurozone manje je u prva tri ovogodišnja mjeseca 1,3 % u odnosu prema istim mjesecima 2020. Prva procjena pokazivala je pad od 1,8 %. U posljednja tri mjeseca 2020. aktivnosti su smanjene za 4,7 %. Na tromjesečnoj razini gospodarstvo EU-a smanjeno je na početku godine za 0,1 %, ili 0,2 % blaže od procjena. Na kraju 2020. aktivnosti su pale za 0,4 %.

U zoni zajedničke europske valute BDP je pao za 0,3 %, što je upola blaži pad no što se dosad procjenjivalo. U četvrtom tromjesečju 2020. aktivnosti su smanjene za 0,6 %. To znači da je gospodarstvo na oba područja palo u recesiju, prema ekonomistima koji je definiraju kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti. Uteg gospodarstvu bila je smanjena potrošnja kućanstava, za 4,9 % na godišnjoj razini u EU-u te za 5,4 % u eurozoni, zbog opetovanih mjera zatvaranja. Znatan pad zakočila je državna potrošnja, koja je i u EU-u i u eurozoni bila 3 % veća nego u tom razdoblju 2020. godine.

Najveći pad BDP-a na godišnjoj razini imao je u prvom tromjesečju Portugal, 5,4 %. Slijede Austrija i Španjolska s padom aktivnosti od 4,5 odnosno 4,3 %. Hrvatska je među zemljama EU-a s najblažim padom aktivnosti, za 0,9 %. U posljednjem tromjesečju 2020. smanjene su za 6,9 %. Najblaži pad bilježile su Belgija i Italija, za 0,6 odnosno 0,8 %, a u toj skupini je i Finska, gdje su aktivnosti smanjene za 1 %. Najsnažniji rast BDP-a na godišnjoj razini bilježila je Irska, 12,8 %. Slijede Estonija i Luksemburg, gdje su aktivnosti porasle za pet odnosno 4,9 %.

Irska je na početku 2021. prednjačila i s rastom BDP-a na tromjesečnoj razini, za čak 7,8 %, oporavivši se od 4,4 % pada na kraju prošle godine. Među zemljama s najsnažnijim rastom aktivnosti na tromjesečnoj razini Eurostat izdvaja i Hrvatsku s 5,8 % rasta. Prethodna tri mjeseca rasle su za 4,1%. Slijede Estonija i Grčka s rastom BDP-a od 4,8 odnosno 4,4 %. Najveći pad aktivnosti zabilježio je Portugal, 3,3 %. Slijede Slovačka s 2 % te Njemačka i Latvija s padom od 1,8 odnosno 1,7 %. H