Zahvaljujući objavi novog natječaja Programa ruralnog razvoja (PRR) za investicije u gradnju reprocentara, ukupne vrijednosti tri milijuna kuna, raspisanog prošle godine, Hrvatska bi mogla znatno povećati proizvodnju prasadi.

Planiranih tri milijuna kuna dovoljno je za izgradnju 10.000 mjesta za rasplodne krmače, koje godišnje mogu proizvesti minimalno 350.000 prasadi. Natječaj je završio u petak, a istog dana otvoreni su radovi za gradnju novih svinjogojskih reprocentara, među kojima i najvećeg u Europi, koji se nalazi u općini Crnac, u Virovitičko-podravskoj županiji, u malom slavonskom selu Breštanovci. Tako da se u Slavoniji nakon dužeg vremena ponovo grade nove farme, koje će otvoriti i nova radna mjesta.


- Riječ je o gradnji dviju farmi kapaciteta po 3000 krmača i projektirane su prema odvojenoj izgradnji, ali su jedna cjelina. Znači, imat ćemo ukupno 6000 krmača i takvog projekta nema nigdje u Europi te moram reći da farme podižemo na idealnoj lokaciji - kaže Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc, jednog od investitora u izgradnju farmi, te naglašava kako je plan na farmama zaposliti 30-ak osoba na visokokvalitetnim radnim mjestima i kako će se tvrtka baviti isključivo stočarstvom, a ne i ratarstvom.


- Ovo područje prepuno je onih koji žive od ratarstva i zato ćemo od njih kupovati žitarice i uljarice za stočnu hranu. O značenju projekta za Republiku Hrvatsku dovoljno govore podatci da Hrvatska trenutno uvozi više od 600.000 prasaca za tov, što je problematično s aspekta utroška sredstava za uvoz prasadi i, još važnije, zbog činjenice da ovakav model nije dugoročno održiv te je izrazito nesiguran za osiguravanje proizvodnje hrane u Republici Hrvatskoj. Naime, u slučaju bilo kakve krize tokovi roba vrlo brzo se mijenjaju i možemo biti onemogućeni uvesti tu prasad. Nadalje, model uvoza prasadi izrazito je problematičan i zbog bolesti koje danas postoje i u ljudi, ali prije svega u životinja. Jedan od recentnijih primjera problema pojave bolesti vezan je uz posebice opasnu afričku svinjsku kugu. Mi ćemo, kada ovaj projekt završimo, proizvoditi oko 220 tisuća prasaca, što će znatno smanjiti uvoz svinja iz stranih zemalja u Hrvatsku. Iznimno je važno reći kako će u sklopu ove farme biti i proizvodnja energije, dakle u procesu kogeneracije proizvodit ćemo energiju za grijanje, hlađenje i električnu energiju potrebnu za farmu i time će naša farma biti energetski neovisna – dodaje Kuterovac i ističe kako na farmi neće biti proizvodnje otpada.

- Kompletna gnojovka vraća se na polja u okruženju i, evo, kada se sve uzme u obzir, farma je na iznimno visokoj razini kvalitete. Ukupna vrijednost investicije je 25 milijuna eura, prva faza trebala bi biti gotova do kraja ožujka, a kompletan završetak radova očekujemo do kraja sljedeće godine. Važno je da žitarice dolaze direktno s polja iz okolice farme, spremaju se u posebne spremnike na farmi i koriste cijele godine. Na farmi će biti posebna tehnologija fermentacije hrane za svinje, koja osigurava povećanje iskoristivosti hrane od 10 % do 15 %, čime se također podiže efikasnost proizvodnje. Farma će imati pogon za preradu sojina zrna, i to na dva načina. Jedan je fermentacija sojina zrna, a drugi proizvodnja sojine paste. Primjena tih tehnologija vrlo je rijetka na ovim prostorima, a omogućava vrlo visoku probavljivost proteina mladim životinjama. Takvom se hranidbom prasad vrlo lako prilagođava tehnološkom procesu od odbića te se znatno povećava iskoristivost hrane. Hranidba zdravom hranom te visoki biosigurnosni, vanjski i interni protokoli na farmi osigurat će i visoku razinu zdravstvenog stanja uzgajanih životinja, odnosno omogućiti da farma funkcionira na principu antibiotic free farme – kaže Kuterovac te u nastavku objašnjava kako će, s obzirom na hranidbu hranom koja nije genetski modificirana te je pomno uzgojena na poljima u okolici, farma imati i certifikat GMO free.

- Na farmi će biti uzgajane životinje vrhunske danske genetike. Radi se o genetici koja je već iskušana na našim farmama te je visokokvalitetna i s aspekta tova i s aspekta karakteristika plodnosti, odnosno garantirana je godišnja proizvodnja veća od 35 odbijenih prasaca po krmači – kaže Kuterovac.