U vrijeme kada je sektor mlijeka, nakon niza godina strmoglavog pada u toj proizvodnji, (dijelom) odahnuo jer proizvodnja u 2020. stagnira u odnosu na 2019., Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) pozvala je proizvođače mlijeka da do kraja tjedna ispune upitnik o potrebama za ulaganja u taj sektor.
Cilj je, navode, popuniti ga kako bi s konkretnim i validnim planovima za buduća ulaganja samih proizvođača HPK mogao zatražiti da se ove godine objave investicijski natječaji za ulaganja u objekte za držanje krava u proizvodnji mlijeka, a za što je, ističu u Komori, potrebna temeljita analiza potreba mliječnog sektora. No zasad je popunjavanju upitnika pristupio mali broj proizvođača.
Ostali entuzijasti
- Sukladno održanom online sastanku Odbora za mljekarstvo HPK-a i Ministarstva poljoprivrede vezano uz stanje u sektoru mljekarstva i zahtjeva Odbora da se u 2021. objavi natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava za ulaganja u objekte za držanje krava u proizvodnji mlijeka, potrebna je analiza potreba. Nažalost, dosad je upitnik ispunio mali broj proizvođača zbog čega ponovno apeliramo na njih da ga ispune kako bi imali temeljite podatke s kojima možemo ići prema resornom ministarstvu - ističe predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.
Cilj upitnika je prikupiti informacije vezane uz broj gospodarstava koja planiraju ulagati u rekonstrukciju postojećih/izgradnju novih objekata za držanje krava, iznos troškova takvih radova, iznos kapaciteta objekata za držanje krava, popis potrebne opreme za objekte.
- Kako bi se prikazala jasnija slika o planiranim investicijama u sektoru mljekarstva, a s namjerom maksimalnog iskorištenja sredstava propisanih natječajem, pozivamo proizvođače da ispune upitnik. S obzirom na slab dosadašnji odaziv, brine nas postoje li uopće planovi za ulaganja i zbog čega proizvođači nemaju želju da se preko svoje institucije, HPK-a, jače bore za svoje i interese sektora - kaže predsjednik Odbora za mljekarstvo Igor Rešetar.
- Odaziv je slab jer sektora više gotovo i nema, devastiran je, ostao je mali broj onih koji se žele baviti proizvodnjom mlijeka. Ostali smo jedino mi entuzijasti, a zbog obezvrijeđenog rada mladi tu ne vide interesa. Imam dvoje djece koja žele u bilo što investirati u poljoprivredi, samo ne u mlijeko - u mehanizaciju, zemlju, ne i u ovaj sektor, ne vide u njemu interes. I to je vjerojatno jedan od razloga slabom odazivu za upitnik - kaže predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak. Razlog gubitku interesa za ovaj sektor zbog čega izostaje i investiranje - što je bolna činjenica nakon početnog ambicioznog ulaganja u ovu proizvodnju iza kojeg su ostajale propale, ovršene farme zbog nemogućnosti izmirenja podizanih kredita - jest, opetovano ističu proizvođači, cijena mlijeka koja je već dugo daleko ispod cijene na kojoj su prije bazirali svoj projekt podizanja farme, kredita, broja grla i dr.
- Cijena mlijeka je mala i ona je problem; ja sa svim davanjima na kvalitetu i količinu dobivam 2,60 kn/l, gola cijena je oko 2 kn. Cijena koju dobiva moje mlijeko je "top", s takvom cijenom sam među samo 5-10 % proizvođača; jer, prosječna cijena je 2,20, 2,30 kn/l - kaže Kolak.
Proizvođači već duže zagovaraju 3 kn/l. – No zna li se da od 470 milijuna litara godišnje proizvodnje dva otkupljivača preuzimaju 400 milijuna litara, posve je jasno zašto se cijena mlijeka ne diže jer dvoma otkupljivačima taj cjenovni status quo odgovara - kaže Kolak.
Dok mljekari zazivaju 3 kn/l, u HPK-u, a vezano za upitnik, ponavljaju kako je kroz mjere poljoprivredne politike za sektor proizvodnje mlijeka potrebno bolje osmisliti i napraviti akcijski plan, kako provoditi investicijske mjere da one budu maksimalno učinkovite.
Otkupna cijena
- Rješenje je otkupna cijena mlijeka od 3 kn/l i onda nećete trebati planove i projekcije da vidite ulagačke želje i mogućnosti u sektoru, reći će se sami - kaže Kolak, koji također dosad nije popunio HPK-ov upitnik, a, najavljuje, i neće.
– Neće to donijeti ništa novoga ni boljega - kaže Kolak. Mljekari su u dva uzgojna saveza – uzgajivača holsteina i simentalca, a, negoduje Kolak, njihovi predstavnici, iako uključeni u Odbor, nisu u vrhu, pa su tako, ocjenjuje, bez ikakve mogućnosti usmjeravanja i odlučivanja. Na upit hoće li ovakvim stavom o upitniku izazvati prozivke da minira ovu HPK-ovu aktivnost, Kolak odgovara: "Kaže li netko da je to miniranje, sjednimo onda za stol da vidimo zašto se nešto minira."
A u 2020. su mljekari isporučili 434,220.206 kg mlijeka, što je na razini 2019. U siječnju je zabilježeno povećanje proizvodnje za 1,7 % prema siječnju 2020., a na kraju 2020. bilo je 4036 proizvođača.
- Hrvatska diže proizvodnju po jedinici, a ne povećava se broj proizvođača - komentira Kolak.
U HPK-u navode kako je plan da se do kraja 2021. proizvodnja poveća za 3.000.000 kg/mj., a to se može postići, drže u HPK-u, boljim uvjetima držanja stoke i ulaganjem u genetiku. – Bilo bi to povećanje od 10 %, što je teško ostvarivo. Bio bih zadovoljan da ostanemo na 2020. - kaže Kolak. Tijekom 2020. u RH je uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda za 253.398.156 eura.
Suzana Župan
Cilj je popuniti upitnike da HPK može zatražiti da se objave investicijski natječaji za ulaganja u farme
Proizvodnja struje kao dodatni prihod
U HPK-u ističu da su mljekarstvu potrebna ulaganja da bi pojedine farme mogle izdržati financijski pritisak i provoditi te investicije iz dohotka koji ostvaraju na tržištu. Odbor za mljekarstvo HPK-a nedavno je zatražio da se program potpore za junice produži na još tri godine. - Mljekari inzistiraju i na provođenju mjera PRR-a što se odnose na proizvodnju struje i financiranje postrojenja na farmama. To bi bio dodatni izvor prihoda mljekara, da i kroz proizvodnju struje ojačaju dohodak. Da bi se sve to realiziralo i dobila snažna podrška državnih institucija, važno je da čujemo i potrebe proizvođača - zaključuju u HPK-u.