Noć muzeja održat će se 16. put 29. siječnja od 18 do 1 sat poslije ponoći, obilježit će ju teme koje će sukladno mogućnostima i epidemiološkom stanju realizirati muzealci. Najveći dio programa odvijat će se preko digitalnih medija i prenositi uživo na gradske trgove i prostore, te gdje to bude moguće u ograničenom broju u stvarnom prostoru muzeja.


Koja je zadaća muzeja i muzejskih stručnjaka u kriznom funkcioniranju? Koji su kanali komunikacije? Tehnološka opremljenost za funkcioniranje na daljinu? Što je s publikom? Koje su nove metode komuniciranja s javnošću realizirane preko digitalnih kanala komuniciranja? Što je s misijom muzeja, ostvaruje li se ona u uvjetima kriza u užem i širem okruženju? Je li održivost muzeja moguća najvećim dijelom, ako je povezana s lokalnom zajednicom? Koliko je internet utjecao na promjene marketinških strategija i PR aktivnosti? Primjeri dobre prakse komuniciranja s javnostima u uvjetima lockdowna. Kako muzej može ostvarivati dodatne prihode?


Ovo je samo dio pitanja koja su se nametnula kroz proteklo vrijeme od veljače kada je cijeli svijet stao zbog pandemije koronavirusa, a grad Zagreb je 22. ožujka pogodio katastrofalan potres, u kojem je stradala i kulturna baština - muzeji, sakralna baština, škole itd.


U prvim danima lockdowna muzeji su kao i kompletno gospodarstvo i sve ostale djelatnosti iskoristili digitalne kanale kako bi ostali povezani sa svojom publikom ili kupcima dok su im vrata bila zatvorena. To je podrazumijevalo kreativno sagledavanje muzejskih mogućnosti, nova tehnološka znanja i iskustva u kreiranju novih sadržaja ili prilagodbi postojećih, koji su se plasirali preko interneta, te tako omogućiti dostupnost svojih sadržaja muzejskoj publici. S obzirom na to da digitalni medij podrazumijeva brže kreiranje i izmjenu sadržaja koji je plasiran, to je u kratko vrijeme tražilo silom prilika da se muzealci prilagode novim okolnostima te digitalno ponude muzejske sadržaje javnostima. N.Vek.