Digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika, osnovne su značajke izmjena Ovršnog zakona, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru. Novina je u izmjenama zakona uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika. Predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga preko informacijskog sustava javnom bilježniku, koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu. "Do sada nismo imali elektronički obrazac, koji će pojeftiniti postupak ovrhe, a kojim će se preko aplikacije javnim bilježnicima dodjeljivati predmet na ravnopravan način, abecednim redom, na cijelom teritoriju države te će javni bilježnici imati ulogu povjerenika suda", rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić.

Troškovi postupka smanjuju se jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Uvodi se i institut prethodne obavijesti, te će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku od 15 dana. Deložacije se neće provoditi od 1. studenoga do 1. travnja, a povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20.000 kuna na 40.000 kuna.

"Prijedlogom izmjena zakona štitimo dostojanstvo dužnika, održavamo ravnotežu između vjerovnika i dužnika te štitimo vladavinu prava", rekao je Salapić. H