Novosti
MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Domove za starije nadzire samo desetak inspektora
Objavljeno 1. listopada, 2020.
Prosječna mirovina za prvih sedam mjeseci iznosila je 2823,71 kunu

U četvrtak, 1. listopada, obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, a u povodu toga Ured pučke pravobraniteljice podsjetio je na potrebu podizanja svijesti o teškoćama s kojima se starije osobe suočavaju u svakodnevnom životu.


U Hrvatskoj je danas gotovo 850 tisuća građana starije od 65 godina. Stopa rizika od siromaštva opće populacije u Hrvatskoj je 19,3 %, a najviša je među starijima od 65 (28,1 %). U najtežoj situaciji su samci u toj dobi (48,1 %). Prosječna mirovina za prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 2823,71 kunu, a 60 % starijih od 65 navode da boluju od bar jedne kronične bolesti, što je više od prosjeka u EU-u.


Dugogodišnji problemi starijih osoba su siromaštvo, nedostatak socijalnih i zdravstvenih usluga u ruralnim područjima, neadekvatni sustav nadzora domova za starije, nedovoljna podrška članovima obitelji koji brinu o svojim starijima, nasilje u obitelji te zouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Kada je riječ o nasilju nad njima, prema službenim podacima, 1138 starijih bilo je žrtva nasilja u 2019., ali zbog neprijavljivanja stvarna je brojka vjerojatno i veća.


Više od 16 tisuća starijih živi u domovima za starije, dok ih je više od 6000 na listama čekanja. Starije se osobe u vrijeme epidemije koronavirusa najčešće žale upravo na domove za starije, i to ponajviše zbog zabrane izlaska i posjeta. Nakon preporuke pučke pravobraniteljice Lore Vidović, krajem srpnja liberalizirani su izlasci korisnicima, a nepokretnima omogućene posjete na epidemiološki prihvatljiv način. Trenutačno su izlasci i posjete ograničeni u pojedinim županijama, prema procjeni rizika. Za zaštitu starijih dobrodošlim se ocjenjuje osnivanje Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje epidemije koronavirusa nad starijim osobama i osobama iz drugih ranjivih skupina.


Pučka pravobraniteljica naglašava kako još uvijek nije osiguran adekvatan nadzor domova za starije. Taj je problem aktualiziran nakon tragičnog požara u Andraševcu, u kojem je u ilegalnom dvorišnom objektu Obiteljskog doma "Zelena oaza" poginulo šest starijih osoba, kao i nakon posljednjeg slučaja pogibije dviju korisnica Obiteljskog doma "Providenca" u Dugom Ratu.
"Za provođenje inspekcijskog nadzora nad radom domova socijalne skrbi i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, sistematizirano je samo deset radnih mjesta, što je posve nedostatno. Oni, uz pružatelje usluga smještaja starijim i nemoćnim osobama, kojih je prema posljednjim podacima 9401, obavljaju nadzor i nad pružateljima usluga smještaja i za druge skupine korisnika - djecu, osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja i druge, kojih je ukupno 1192. Zbog toga, inspektori u obiteljske domove dolaze samo po prijavi, pa je ovakav nadzor posve neučinkovit, zbog čega neki pružatelji, u potrazi za profitom i ohrabreni malom vjerojatnošću nadzora, svjesno krše propise i standarde, a time i prava korisnika", navodi pučka pravobraniteljica.
Igor Bošnjak
NIZ PREPORUKA MINISTARSTVIMA
Ured pučke pravobraniteljice uputio je niz preporuka ministarstvima radi poboljšanja života starijih osoba. Tako je Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike preporučeno da do donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi u Službi za inspekcijski nadzor povećaju broj inspektora te pojačaju nadzor obiteljskih domova, a Ministarstvu zdravstva da pri donošenju Mreže hitne medicine osiguraju ujednačenu dostupnost hitne pomoći, posebice u ruralnim područjima i na otocima. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, preporučeno je da se normativno reguliraju mehanizmi podrške i pomoći članovima obitelji, u okviru sustava neformalne skrbi o starijima. Preporuka Ministarstvu pravosuđa je da dopuni pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, posebno o počiniteljima i vrstama nasilja nad starijima te o poduzetim mjerama. Hrvatskoj javnobilježničkoj komori preporučeno je da uvede registar ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.