Objavljeno 30. rujna, 2020.
U tijeku je žetva soje, berba kukuruza, vađenje šećerne repe, sjetva uljane repice te priprema tla za sjetvu ječma i pšenice
Na poljima slavonskih i baranjskih ratara u tijeku su radovi na žetvi soje, berbi kukuruza, vađenju šećerne repe, sjetvi uljane repice i pripremi tla za sjetvu ječma, odnosno pšenice.- Sjetvi su posebice pogodovale kiše koje su pale ovih dana - kaže Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek. Naglašava kako je uljana repica ove godine požnjevena s 39.900 hektara, od čega je u Osječko-baranjskoj županiji tom uljaricom bilo zasijano 13.400 hektara.
- Treba napomenuti da se već nekoliko godina smanjuju površine na kojima se proizvodi uljana repica. Primjerice, 2018. godine u Hrvatskoj je uljanom repicom bilo zasijano 55.700 hektara, a 2019. gotovo 10.000 hektara manje (45.560 hektara). Površine se smanjuju i u Osječko-baranjskoj županiji, pa je 2018. pod uljanom repicom bilo 17.700 hektara, lani 14.400, a ove godine još za tisuću hektara manje - ističe Mikulić.
Što se soje tiče, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ove je godine na području cijele Hrvatske ona bila zasijana na ukupno 84.300 hektara. Od toga 19.400 hektara u Osječko-baranjskoj županiji i 23.500 hektara u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje su i najveće domaće površine pod sojom. Lani je bila zasijana na nešto manjim površinama. Prinosi soje kreću se, ovisno o mikrolokaciji, odnosno o tlu i količinama kiše koja je pala tijekom vegetacije, od 2,5, pa do čak 4,8 tona po hektaru. Ova godina sasvim sigurno neće donijeti rekordne urode soje, a prosječan urod mogao bi se kretati nešto iznad tri tone zrna po hektaru.
- Prosječne otkupne cijene soje trenutačno se kreću oko 2,40 kuna za kilogram - tvrdi Mikulić.
Nadalje, pod merkantilnim su kukuruzom ove godine površine od 285.500 hektara (približno kao i prošle godine), od čega je u Osječko-baranjskoj županiji 57.200 hektara. Podsjeća kako se prošle godine prosječan prinos kukuruza kretao oko 9,5 tona po hektaru, dok će ove godine, u Baranji primjerice, on biti manji od pet tona. No, neki se slavonsko-baranjski proizvođači hvale i prinosima od 15 tona po hektaru.
- Jasno je da su glavni razlozi ovih razlika u tlima i količinama vlage, odnosno činjenici da je ljetos velike štete na određenim područjima nanijelo nevrijeme - objašnjava Mikulić te dodaje kako su otkupne cijene kukuruza od 0,85 kuna po kilogramu, pa naviše. Slavonsko-baranjski proizvođači naglašavaju kako tekuću godinu treba što prije zaboraviti. Većina ih neće drastičnije mijenjati sjetvene sklopove i ostat će vjerni tradicionalnim kulturama. Dio ih se ipak odlučio za nešto manje površine pod ječmom, dok su drugi nezadovoljni klasifikacijom pšenice, pa će ona biti nešto manje zastupljena na njihovim poljima. Globalno gledajući, pšenica i ječam i nadalje će biti interesantni proizvođačima, tim više što Slavonija i Baranja imaju odlične pedološke i klimatološke uvjete za ove žitarice. Ivica Getto
Baranjcima ova godina neće ostati baš u lijepom sjećanju
Ovu će godinu baranjski ratari što prije nastojati zaboraviti. Kako ističe Ivo Matijačić, riječ je o prvoj, nakon duže vremena, ozbiljno sušnoj godini, što se vidi prema prinosima. Dodaje kako to osjeća i njegova tvrtka Anabella, iako su među rijetkima koji koriste sustave za navodnjavanje. Sat-dva olujnog nevremena praćenog jakim vjetrom i ledom, pak, pamtit će dio ratara s područja općine Kneževi Vinogradi. ‘‘Kukuruz mi je potukao led, šteta na soji je 100 posto. Ne preostaje mi ništa do čekati osiguravajuće kuće…‘‘, žali se Rajki, dodajući kako su, ako ništa drugo, dobri uvjeti za sjetvu.