Novosti
NACIONALNI ISPITI ZA OSNOVNOŠKOLCE

Sljedeće godine kreće mala matura za petaše i osmaše
Objavljeno 23. rujna, 2020.
Ispiti zasad neće biti podloga za upis u srednju, ali mogu se uzeti u obzir

Ono o čemu se godinama razgovaralo sada je potvrđeno - u Hrvatskoj se uvodi mala matura, odnosno nacionalni ispiti nakon petog i osmog razreda osnovne škole.



Objektivnost

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u utorak da je dao nalog da se pokrene projekt izrade nacionalnog ispita s kojim bi se vrednovalo znanje učenika osnovnih škola nakon dva obrazovna ciklusa, ali da oni još neko vrijeme neće služiti kao podloga za upis u srednje škole. To bi bili standardizirani testovi koji bi se provodili u svim školama u Hrvatskoj, jedan nakon petog razreda a drugi nakon osmog razreda, kazao je ministar Fuchs i dodao da bi se na taj način dobio uvid koliko su učenici kompetentni u gradivu koje su poučavani, koliko su dobre škole i kakvi su nastavnici. Fuchs napominje da ispit sljedeće godine neće služiti kao podloga za upis u srednje škole, ali će ih u razrađenoj varijanti potencijalno biti moguće koristiti kao jedan od elemenata prilikom upisa. Uvođenje ispita je za HRT komentirala i Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koja je podsjetila da je ovakvo vrednovanje znanja jedino objektivno.


Neki od argumenata za uvođenje male mature su svakako poplava odlikaša posljednjih nekoliko godina, kao i konstantan pritisak roditelja i učenika na nastavno osoblje pri zaključivanju ocjena, ali i praksa da se uči zbog ocjena, a ne zbog znanja i razumijevanja. Ovu odluku pozdravljaju i ravnatelji osnovnih i srednjih škola, koji kažu, promjene su teške, ali nužne i dugoročno isplative.


"Zagovornik sam ovakve ideje jer je doista potrebno objektivno vanjsko vrednovanje koje bi na neki način potaknulo, pa i natjeralo učenike da počnu učiti za znanje, a ne za ocjenu. Ono što se događa posljednjih petnaestak godina gotovo je nakaradno, jer ako pogledate prosjeke nekih škola od recimo 300 učenika koji imaju prosjek ocjena 4,7, vidjet ćete da je to potpuno nerealno. Iako sva ta djeca nađu svoje mjesto u srednjoj školi i na neki se način ‘profiltriraju‘ kroz srednju školu, za mnoge se pokaže da su imali nerealan prosjek tijekom osnovne škole. S druge strane i profesori će dobiti povratnu ocjenu o uspješnosti svojih učenika, kao što je sada imaju srednjoškolski djelatnici. Također, vanjska provjera znanja u petom razredu je važna kako bi djeca znala koja je njihova početna pozicija u petom razredu i na čemu bi trebali poraditi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. Još jedna od prednosti je i skidanje pritiska s profesora, pa i djece i roditelja, odnosno cijelog sustava, jer bi jednaki, standardizirani ispiti za sve u Hrvatskoj pokazali stvarno stanje stvari. Konačno se treba okrenuti znanju, a ne samo ocjeni", objašnjava Tatjana Kristek, ravnateljica OŠ Vladimira Becića u Osijeku.
Nerealne ocjene

Promjene podržava i Krešimir Ćosić, ravnatelj Osnovne škole Augusta Šenoe u Osijeku, koji ističe kako bi ipak trebalo ispitati utjecaj na učenike. "Što se nas kao škole tiče, ne bi trebalo biti problema oko provedbe, međutim valjalo bi provjeriti opterećenost učenika školskim obvezama, posebno ako se u obzir uzmu posljednji događaji koji su zahvatili obrazovni sektor, poput štrajka i epidemije koronavirusa, odnosno online nastave. Inače, sve promjene su teške, ali i nužne", kaže Ćosić.

Škola koja godinama muku muči s izborom najboljih od najboljih je i Medicinska škola Osijek, čija ravnateljica Sanja Dravinski kaže kako će uvođenjem male mature konačno dobiti nužnu pomoć pri upisima. "Činjenica je da nas godinama odabiru odlikaši, pa i superodlikaši, zbog čega konstantno raste i bodovni prag za upis, međutim svjesni smo da je dio tih ocjena nerealan. Oko 70 posto naših učenika na kraju upiše željeni fakultet ili se odmah zaposli, što pokazuje da ipak dijelom opravdaju dobre ocjene tijekom osnovne i srednje škole, ali dio ih svakako nije zaslužio. Zbog toga sam i osobno za uvođenje nacionalnih ispita na kraju osnovne škole jer će pružiti nužnu objektivnu procjenu nečijeg znanja", zaključuje Dravinski.


Ema Nenadić
SVAKI DRUGI UČENIK - ODLIKAŠ
Zanimljivo je pogledati statističke podatke o uspjehu učenika u prošloj školskoj godini kada je u pitanju pet slavonskih županija. Tako su najveći prosjek ocjena imali učenici Osječko-baranjske županije (4,33), a učenici iz ostale četiri županije ostvarili su sličan uspjeh; Vukovarsko-srijemska - 4,26; Virovitičko-podravska - 4,25; Brodsko-posavska - 4,23 te Požeško-slavonska, kao najslabija županija u Hrvatskoj, s prosjekom od 4,22. Pri tome je u Osječko-baranjskoj županiji bilo 20,77 posto superodlikaša (prosjek 5,0), u Virovitičko-podravskoj 17,47 posto, u Vukovarsko-srijemskoj 16,76 posto, u Brodsko-posavskoj 16,51 posto te Požeško-slavonskoj 15,52. Spomenimo i to da je u cijeloj Hrvatskoj između 40 i 60 posto učenika imalo odličan opći uspjeh, što znači da je svaki drugi učenik prolazio s ocjenom odličan.
Možda ste propustili...

HRVATSKA JE ISPUNILA KLJUČNI UVJET, ALI JOŠ MORA ČEKATI

SAD neće ukinuti vize ove godine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Na koronavirus 87 novopozitivnih osoba

2

OKUPLJANJA U VRIJEME EPIDEMIJE

Na oglas za četiri koronaredara javilo im se 20 osoba

3

622 PACIJENTA NA BOLNIČKOM LIJEČENJU, 38 NA RESPIRATORU

U Hrvatskoj rekordnih 1424 novozaraženih, umrlo 11 osoba