Manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu je iznosio 17,9 milijardi kuna, izvijestio je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić predstavljajući na Vladi polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna. Ukupni prihod proračuna u prvom polugodištu ostvaren je u iznosu od 60,4 milijarde kuna, što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, pri čemu su prihodi od poreza pali za 13,6 posto i iznosili 32 milijarde kuna. Ukupni rashodi iznosili su 77,1 milijardu kuna, što je povećanje od 10,1 milijardu kuna, ili 15,2 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Tako je manjak državnog proračuna u prvom polugodištu iznosio 16,7 milijardi kuna, a kad se dodaju izvanproračunski korisnici te lokalna i regionalna samouprava, 17,9 milijardi kuna, ili 4,9 posto BDP-a.
Od poreza na dobit prikupljene su 4,2 milijarde kuna, 20,9 posto manje nego lani, a od PDV-a 20,5 milijardi kuna, odnosno 12,6 posto manje. Posebni porezi i trošarine donijeli su proračunu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci 6,5 milijardi kuna, ili 11,3 posto manje, a prihodi od doprinosa pali su za 12,2 posto, na 10,4 milijarde kuna. Najveći razlog za povećanje rashoda je provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. Povećani su i rashodi za zaposlene, kao rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće u državnim i javnim službama, i to za 1,2 milijarde kuna. Trošak indeksacije mirovina veći je 740,1 milijun kuna. H