Objavljeno 11. rujna, 2020.
Od 15. listopada smjet će se unijeti dvije kutije cigareta i 50 grama duhana
Dok je proteklih godina prekogranični šoping cvao, a iznosi potrošenog novca iz godine u godinu bivali sve veći, pandemija koronavirusa srezala je odlaske Slavonaca i Baranjaca u BiH te Srbiju i prepolovila potrošnju.
Prema podatcima koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH, strani su državljani u prvih osam mjeseci ove godine zatražili povrat poreza za kupljenu robu u iznosu od oko 43,8 milijuna konvertibilnih maraka (KM), što je približno 168,6 milijuna kuna (prema srednjem tečaju HNB-a na dan 10. rujna vrijednost jedne marke bila je 3,849 kuna).
Duhan prednjači
U istom razdoblju prošle godine potrošili su nešto više od 83 milijuna KM, odnosno oko 319 milijuna kuna. Povrat poreza strani državljani ostvaruju na robu kupljenu u vrijednosti od minimalno 100 KM (oko 400 kuna). Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i popunjeni originalni obrazac za povrat poreza. Povratom nisu obuhvaćena iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana. Podatci s ukupno pet bosanskohercegovačkih graničnih prijelaza prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji govore da su Slavonci u šoping-centrima oraške i brodske Posavine u prvih osam mjeseci ove godine potrošili 17,7 milijuna KM (68 milijuna kuna). Podnijeli su ukupno 53.868 zahtjeva za povrat poreza, u iznosu od oko 2,6 milijuna KM, približno 10 milijuna kuna. Usporedbe radi, u istom su razdoblju prošle godine u prekograničnom šopingu potrošili 32 milijuna KM, odnosno 123 milijuna kuna, i podnijeli 97.471 zahtjev za povrat poreza.
Po vrijednosti robe iznesene iz BiH na temelju koje je zatražen povrat PDV-a u ovoj godini prednjači granični prijelaz Orašje, jedan od najfrekventnijih prijelaza u BiH, kojim brojni Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping. Riječ je o iznosu od 5,6 milijuna KM (21,5 milijuna kuna), a ondje je u prvih mjeseci podneseno 18.158 zahtjeva za povrat PDV-a. Lani su podnesena 34.584 zahtjeva za kupljenu robu, u vrijednosti od 10,6 milijuna KM (oko 41 milijun kuna). Iza Orašja su Brčko, Gradiška, Šamac i Brod. Mnogi granicu prelaze i pješice i biciklom.
Osim prehrambenih potrepština i goriva Slavonci u BiH kupuju i lijekove, poglavito one koji se u Hrvatskoj ne mogu nabaviti bez recepta a ondje su jeftiniji, odlaze i po autodijelove, namještaj, stolariju, ali i zbog stomatoloških i drugih usluga. No jedan od glavnih razloga zbog kojega Slavonci već godinama odlaze u susjednu BiH i Srbiju jesu cigarete i duhan, koje kupuju po znatno nižim cijenama nego u Hrvatskoj. Za pola kilograma rezanog duhana, koji je i najtraženiji, u Orašju plaćaju 50 kuna.
Pet puta manje
Kada su granice zbog pandemije koronavirusa proljetos zatvorene, mnogi su šverceri, koji su duhana imali u zalihama ili su preko svojih kanala uspijevali doći do robe, zadovoljno trljali ruke, prodajući ga i trostruko skuplje nego inače.
Opskrbu jeftinijim cigaretama i duhanom u BiH i Srbiji uskoro će otežati novi propisi. Republika Hrvatska odlučila je izmijeniti Pravilnik o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU-a) te za robu uvezenu kao malu pošiljku nekomercijalnog značaja. To će ujedno značiti i rigoroznije carinske kontrole na granici.
Neslužbene procjene govore da država na kupnji cigareta u BiH i Srbiji godišnje gubi čak pola milijarde kuna trošarina i PDV-a, što je velik novac, pogotovo u situaciji drastičnog pada BDP-a i golemog proračunskog deficita. Izmjenom Pravilnika količine cigareta koje će putnici pri ulasku u Republiku Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice Europske unije moći unijeti bez plaćanja PDV-a i trošarine pet puta su manje. To znači da će s njegovim stupanjem na snagu, 15. listopada, moći unijeti najviše dvije kutije cigareta, umjesto dosadašnje šteke, u kojoj je deset kutija. Isto vrijedi i za duhan, kojeg će se bez naplate nameta umjesto dosadašnjih 250 grama smjeti unijeti 50 grama. Od količinskih smanjenja izuzet je zračni promet.
Marija Lešić Omerović
GUBITAK NOVCA I RADNIH MJESTA
Ekonomski institut Zagreb proveo je istraživanje i objavio studiju “Legalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg”, u kojoj je, između ostaloga, navedeno, kako je nakon podizanja trošarina smanjenje legalnog tržišta nakon podizanja cijena bilo upravo to što su se ljudi prebacili na sivo tržište, a ne prestali pušiti. Istraživački projekt koji je provodio Ekonomski institut od srpnja 2017. do rujna 2019. procijenio je ilegalnu trgovinu cigaretama i drugim duhanskim proizvodima u sedam zemalja na balkanskoj krijumčarskoj ruti. Prema nekim navodima iz studije, samo tisuću pušača koji kupuju duhanske proizvode na sivom tržištu smanjuje službenu bruto dodanu vrijednost za više od milijun eura i prouzročuje gubitak otprilike 50 radnih mjesta na godišnjoj razini u Hrvatskoj. Šest od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu kupuje duhanske proizvode od uličnih preprodavača, a Hrvati i Slovenci radije kupuju od prijatelja i znanaca. S.Lacić
BOLJE POSLUJU DOMAĆI TRGOVCI
U vrijeme dok su granice proljetos oko dva i pol mjeseca bile zatvorene, trgovine mješovite robe u pograničnom području sa Srbijom i BiH imale su znatan rast prometa. To nam je potvrdio i Marijan Živković, vlasnik tvrtke “Patričar”. U njegovim je trgovinama, koje se protežu uz granicu od Slavonskog Broda pa sve do Gunje, promet tada porastao od 20 do 30 posto, različito od trgovine do trgovine. “Otkako su granice ponovno otvorene, promet mi je veći za minimalno 10 posto nego prije. Velik broj ljudi i dalje odlazi preko granice, prije svega zbog goriva, cigareta i napitaka, ali ne masovno kao prije”, govori Živković. Napominje da svakodnevno na putu do Vinkovaca sreće kolone vozila vinkovačkih, vukovarskih i osječkih registracijskih oznaka koja voze PVC stolariju iz Bosne. Njegova je strategija poslovanja biti cjenovno konkurentan, prodati više robe za svakodnevnu potrošnju, uz niže marže, i ostvariti veći promet, jer drukčije ne bi mogao opstati. “Boso, Bošković i ja imamo čak 142 dućana u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uz sve strane trgovačke lance i velik odljev kupaca preko granice, mogu reći da dobro i radimo i opstajemo”, zaključuje.
68
milijuna kuna potrošili su Slavonci u šoping-centrima oraške i brodske Posavine u prvih osam mjeseci ove godine