Novosti
TKO ĆE BRINUTI O RASTUĆEM BROJU STARIJIH

Potražnja za dugotrajnom skrbi o starim osobama bit će sve veća
Objavljeno 29. srpnja, 2020.
Hrvatska bi trebala ozbiljnije poticati obrazovanje medicinskih tehničara i sestara

Tijekom idućih 30 godina u Hrvatskoj će svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, dok će trećina umirovljenika biti starija od 80 godina. I o njima, prema svemu sudeći, neće imati tko brinuti, jer suprotno trendovima u zapadnim zemljama, godinama se ništa ne radi po pitanju poticanja obrazovanja kronično deficitarnog zanimanja – medicinskih tehničara i sestara.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorava kako je situacija alarmantna te da je nužno u Hrvatskoj dugoročno raditi na formalnoj edukaciji kadra zapošljivog u dugotrajnoj skrbi za starije. Ključne rezultate i preporuke izvješća OECD-a o zaposlenima u dugotrajnoj skrbi za starije objavio je Institut za javne financije u svom aktualnom osvrtu pod nazivom "Kako privući i zadržati zaposlene u sustavu dugotrajne skrbi za starije osobe", autorice Marijane Bađun.

"Kako bi se poboljšala djelotvornost pružanja usluga, u Hrvatskoj će bez porasta produktivnosti do 2040. biti potrebno oko 30 posto više zaposlenih u formalnoj dugotrajnoj skrbi za starije osobe. Prema projekcijama Europske komisije, u Hrvatskoj će 2050. gotovo svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina, a otprilike trećina starijih od 65 imat će više od 80 godina. Zbog starenja stanovništva, a time i sve veće učestalosti kroničnih zdravstvenih problema, rast će i potražnja za dugotrajnom skrbi. Hrvatska je 2016. imala samo dva zaposlena na sto osoba starijih od 65 godina. Manji broj zaposlenih od Hrvatske imale su Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Portugal, Poljska i Grčka, a sličan Italija, Mađarska i Slovenija. S druge strane, Švedska i Norveška imale su oko 13 zaposlenih. Također, u Hrvatskoj skrb o starijim osobama pruža pretežito obitelj, ali budući da su obiteljske veze sve slabije i sve se više žena uključuje u tržište rada, može se očekivati da će se povećati potražnja za formalnom dugotrajnom skrbi u domovima za starije osobe, obiteljskim domovima, udomiteljskim obiteljima, ali i kod kuće“, izvještava Institut za javne financije te prenosi i mjere koje bi trebalo poduzeti da se sustav javnog zdravstva u sektoru brige za stare i nemoćne već za deset godina postupno ne počne urušavati.

"Bez odgovarajućih mjera zapošljavanja i zadržavanja radnika u sustavu neće biti dovoljno zaposlenih, jer njihov broj raste sporije od broja starijih osoba kojima je potrebna skrb. Ako se želi zadržati postojeći omjer zaposlenih i starijih osoba do 2040., broj zaposlenih morat će se povećati za 60 posto. Za privlačenje radnika potrebni su dobri radni uvjeti i mogućnost dodatnog obrazovanja koji podrazumijevaju primjenu tehnologije ukorak s vremenom, bolju organizaciju rada i manje administrativnog tereta, veće plaće, veći angažman po pitanju sprječavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, kao i bolja provedba ugovora o radu te rješavanje rada na crno", nude rješenje iz OECD-a.

Za početak, u Hrvatskoj bi se trebalo ozbiljnije uhvatiti poticanja obrazovanja medicinskih tehničara i sestara značajnim podizanjem upisnih kvoti za ova zanimanja. Godišnje se u Hrvatskoj u prosjeku za ovo zanimanje školuje oko 1000 učenika. Prema procjenama, samo u bolničkom sustavu i sustavu primarne zdravstvena zaštite u Hrvatskoj trenutačno nedostaje oko 12 tisuća medicinskih tehničara i sestara, a tom broju valja dodati još niz radnih mjesta u sustavima domova za njegu i brigu o starijima, hospcijima, rehabilitacijskom sustavu te sustavu privatnih poliklinika.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stoga i ove godine u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja ističu kako su medicinski tehničari i sestre deficitarno zanimanje. U većini gradova i županija nedostaje medicinskih sestara i tehničara, odnosno HZZ preporučuje povećanje broja upisanih i stipendiranih učenika za to zanimanje.

“Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provodi se na temelju statističkih podataka i relevantnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na razini srednjeg obrazovanja, programi se izvode lokalno, mobilnost zaposlenika je manja, a županija ima nadležnost nad upisima. Kao deficitarni, odnosno programi za kojima postoje potrebe, a obuhvaćaju četverogodišnji strukovni program, navode gotovo isključivo obrazovanje medicinskih sestara i medicinskih tehničara opće njege i farmaceutskih tehničara”, kažu iz HZZ-a.

Ivana Solar
KVOTE
Upisne kvote za medicinske tehničare i sestre na državnoj razini u zadnjih pet godina nisu se bitno mijenjale:



l 2015./2016. 952 učenika u 38 razrednih odjela



l 2016./2017. 1056 učenika u 43 razredna odjela



l 2017./2018. 1007 učenika u 42 razredna odjela



l 2018./2019. 1007 učenika u 42 razredna odjela



l 2019./2020. 1021 učenik u 42 razredna odjela



l 2020./2021. 1093 učenika u 44 razredna odjela
Najčitanije iz rubrike