Objavljeno 27. srpnja, 2020.
Najveći iznos potpore je 500.000, a za zajedničke projekte do milijun eura
Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, a kako bi im se omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim propisima EU-a. Naime, sukladno Provedbenoj uredbi Komisije, države članice obvezuju se na oduzimanje registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprječavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. i sve zalihe moraju se potrošiti i maknuti s tržišta država članica do 8. listopada.
Cjenovno nekonkurentni
Potpore su do 50 posto prihvatljivih troškova uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 posto i najveći iznos je 500.000, a za zajedničke projekte milijun eura. Prijaviti se mogu pravne i fizičke osobe od 24. kolovoza do 23. listopada 2020.
Prema ocjeni dr. sc. Milana Pospišila, redovitog profesora na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, unatoč povoljnim agroekološkim uvjetima za proizvodnju krumpira u Hrvatskoj, postojeća proizvodnja blago pada i najčešće je cjenovno nekonkurentna krumpiru iz EU-a, a izvoz domaćeg krumpira je količinski i vrijednosno mal. Samo u posljednjih pet godina, podsjeća ovaj stručnjak, površine pod krumpirom pale su s 10.310 u 2014. na 9272 hektara u 2018. godini dok je istovremeno, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2019., porastao prosječni prinos s 15,6 tona po hektaru na 19,7 t/ha.
- S ovako niskim prinosima u vrlo smo nepovoljnom odnosu prema državama s visokim prinosima (Njemačka 42,2 t/ha, Nizozemska 41,8 t/ha, Francuska 40,8 t/ha, Belgija 39,5 t/ha) koje su i najveći proizvođači krumpira u EU-u - kaže dr. Pospišil dodajući kako su u Hrvatskoj prosječni prinosi niski (15,1 t/ha rani i 20,9 t/ha kasni krumpir), ali većina robnih proizvođača krumpira u nas postiže prinose od 30 do 35 t/ha, a manji dio uz primjenu navodnjavanja i 35-40 t/ha.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji pod krumpirom je tek 76 hektara uz tendenciju pada i riječ je uglavnom o okućnicama i jedini ozbiljniji proizvođač krumpira je PIK Vinkovci.
Nositelj OPG-a Josip Rajtman (64) iz Sopja godinama se već bavi proizvodnjom krumpira.
Posljednje dvije godine krumpir je imao zasađen na pet jutara, a ove godine povećao je na devet. Razlog tome, međutim, nije povećana potražnja ni dobra cijena, nego lanjski otežani uvjeti prodaje sjemenskog krumpira.
- Nisam mogao prodati sjemenski krumpir, pa sam veći dio posadio. Do sada nisam imao problema s plasmanom i sav krumpir uspio sam prodati na Veletržnici u Osijeku - kaže Rajtman dodavši kako je prošle godine sav proizvedeni krumpir uspio prodati u dva mjeseca poslije vađenja, tako da preko zime nije imao što skladištiti.
Sušna godina
- Unatoč gotovo udvostručenim zasađenim površinama, krumpira ove godine neće biti dvostruko više jer su nepovoljniji vremenski uvjeti. Krumpir nije dobio dovoljno vlage kad je trebalo, bilo je mnogo manje kiše nego lani, pa će i prinos biti manji. Navodnjavanje bi pomoglo, ali to su velike investicije u koje se ja ne mogu upuštati - kaže Rajtman dodavši kako upravo zbog relativno malih količina proizvedenog krumpira i prodaje prije zime nema problema sa skladištenjem.
- Znam da će Ministarstvo poljoprivrede pomagati izgradnju skladišnih kapaciteta za krumpir s 50 posto prihvatljivih troškova, u nekim slučajevima čak i više, i ta je inicijativa za svaku pohvalu - kaže Rajtman.
Tvrtku Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, respektabilnog proizvođača čipsa u Hrvatskoj, ne zabrinjava Uredba Europske komisije o zabrani uporabe aktivne tvari klorprofam. Ističu da njihovo skladište krumpira kapaciteta osam tisuća tona ima kontroliranu temperaturu i vlažnost zraka, te da će primjenjivati nova zaštitna sredstva koja će zadovoljiti direktive EU-a.
- Nemamo problema s krumpirom. Tijekom skladištenja stalno kontroliramo gomolj. Do sada smo koristili aktivnu tvar klorprofam koja je stvarno izvrsna i odrađuje posao vrhunski u skladištu. Međutim, Europa je uvijek ispred nas i prije dvije-tri godine uvela je dva nova sredstva za zaštitu klijanja gomolja krumpira koja su u uporabi, te ćemo se prebaciti na njih - kažu u Kanaanu gdje godišnje prerađuje između 18 i 25 tisuća tona krumpira.
M.FLEGO/P.ŽARKOVIĆ/S.FRIDL
Slavonska zemlja nije za krumpir
PIK - Vinkovci plus d.o.o. proizvodi krumpir na 10 hektara i godišnja ukupno 250 - 300 tona krumpira. Mladi krumpir ne zahtijeva skladištenje ni čuvanje jer od berbe do isporuke prođu najviše 2-3 dana. Na području Ravnih kotara, uz vlastitu proizvodnju, ima godišnji otkup od lokalnih proizvođača i OPG-ova više od tisuću tona krumpira, uz vlastitu proizvodnju vode i kooperaciju koja ima proizvodnju na 50 hektara. Josip Bradarić iz Cerića već 20 godina, kao umirovljeni branitelj, uzgaja krumpir na jednom jutru i sve proda na vinkovačkoj tržnici. Prema njemu, malo se Slavonaca bavi krumpirom jer ovdašnja zemlja nije pogodna za tu kulturu jer krumpir voli pjeskovitu zemlju, a u Slavoniji je uglavnom glinasta. Osim toga, oko njega ima puno posla pa je nabrojio 13 postupaka od sadnje do prodaje.
Oko krumpira ima puno posla, postoji čak 13 postupaka od sadnje do prodaje.