Ekonomija
NAKON KORONAKRIZE NASTAVLJEN RAST UVOZA

Proljetos povećali proizvodnju povrća, a sada nemaju kupaca
Objavljeno 7. srpnja, 2020.
Izostao je turizam i turistička potrošnja, kao jedan od bitnih kanala prodaje

Zbog straha od nedostatka povrća izazvanog koronakrizom, proizvodnja povrća je ovog proljeća povećana, što je i bio cilj da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji. Urod je ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene.Nažalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je i rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova s EU tržišta i tržišta regije preko trgovačkih lanaca. Poručili su to čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).
"Kupujte domaće povrće, gledajte deklaracije, obratite se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. HPK poziva i sve trgovačke lance da nam se obrate i da više na svoje police stavljaju hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drukčija čim su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove", izjavio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Urod na poljima
Jakopović je pozvao hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća kupnjom njihova povrća, jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega im prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.
- Pozivamo i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrće za preradu da se obrati domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. Apeliramo posebno na potrošače da gledaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina, a od države očekujemo da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti - dodao je Jakopović.
"Domaći proizvođači su očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Nažalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje" izjavio je Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK-a.
Čelnici HPK-a iznijeli su i alarmantne podatke o uvozu. Naime, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla 56.072 tone povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura i ostvarila minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom od čak 41,28 milijuna eura jer je naš izvoz bio samo oko 6000 tona vrijedan malo više od pet milijuna eura.
"Uvoz povrća količinski je povećan unatoč koronakrizi za 11,4 posto, a vrijednost je bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine, što je dokaz da su i tijekom koronakrize na hrvatsko tržište stizali tržišni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama", kazao je Jakopović.

Ranjivost sektora
Prema dostupnim podatcima, u prva tri mjeseca uvezli smo, primjerice, čak 16.064 tone krumpira vrijednog više od osam milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio veći 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2792 tone u vrijednosti od 4,3 milijuna eura (sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.). Hrvatska je uvezla i crveni luk, češnjak i poriluk u količini od 9648 tona i u vrijednosti od 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manja vrijednost, što potvrđuje da dolaze proizvodi niske cijene).
Nadalje, uvoz kupusa, cvjetače, kelja bio je 3380 tona u vrijednosti od 2,9 milijuna eura (što je 20 posto manje nego prošle godine), a salate i cikorije uvezeno je 2694 tone za iznos od 3,23 milijuna eura. Uvoz mrkve, cikle i sličnih proizvoda povećan je čak 30 posto, na 5312 tona, u vrijednosti od dva milijuna eura dok je uvoz krastavac smanjen za 22 posto, na 862 tone i u vrijednost od oko milijun eura. Zanimljivo je i to da smo od siječnja do ožujka uvezli čak 5000 tona zamrznutog povrća vrijednog gotovo četiri milijuna eura, što je rast od 16 posto, a uvoz sušenog povrća povećan je za 66 posto, na 2060 tona, u vrijednosti od 5,1 milijun eura. Hrvatska proizvodnja povrća u 2019. godini, nakon rekordnih proizvodnji iz 2018. godine, ponovo je pokazala svu ranjivost ovog sektora zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u tu proizvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama. Zdenka Rupčić
Mladen Jakopović

predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

PROBLEM SU USITNJENOST I SLABA EKONOMSKA SNAGA GOSPODARSTVA

- Udio povrtlarstva raste u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 hektara, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti od 163.101.542 eura, što čini rast od 24 posto u odnosu prema godini prije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto. Nemamo ni jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčice, crvenog luka i češnjaka, kupusa, cvjetače i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća. Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost poljoprivrednih proizvođača.”
Blizu samodostatnosti jedino u kupusu
Podatci DZS-a pokazuju i da je smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća.

Pad kod lubenica je 7387 tona, kupusa za 5536 tona, paprike za 4891 tonu, krastavaca i kornišona za 1506 tona, luka i češnjaka za 1200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule za 325 tona, salate za 272 tone. Veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1769 tona, cikle za 1153 tone, graha za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su lani u usporedbi s 2018. ostvarile rast za 4491 tonu. “Samodostatnost proizvodnje povrća je na razini 65 posto, a posljednjih godina proizvodnja svih vrsta održava se na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, a blizu smo samodostatnosti u proizvodnji kupusa. Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus 18 posto, luk i češnjak 14 posto, rajčica 13 posto, lubenica i dinja 12 posto, paprika devet posto, a na ovih pet kultura odnosi se 65 posto ukupne povrtlarske proizvodnje”, kazao je Budanec
56

tisuća tona povrća uvezeno je u prva tri mjeseca ove godine
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EU FONDOVI: UGOVORENA 61 MILIJARDA

Dubrovčani i Slavonci iznad prosjeka države

2

NAJPOPULARNIJA HRVATSKA APLIKACIJA ZA PARKIRANJE OBARA REKORDE

Brojne uštede za 200.000 korisnika besplatne PayDo aplikacije

3

NEVJEROJATNA CIJENA ZA APLIKACIJU

Microsoft potvrdio planove o kupnji aplikacije TikTok