Novosti
MONOGRAFIJA BARANJA - ŽIVOT NA RUBU

Anušić: ‘‘Ponosni smo na hrvatsku Baranju‘‘
Objavljeno 5. lipnja, 2020.
Jučerašnjom promocijom monografije obilježena je 100. godišnjica potpisivanja Trianonskog mirovnog ugovora
Monografija Baranja - život na rubu, čiji je autor povjesničar Luka Jakopčić a izdavač Osječko-baranjska županija, predstavljena je jučer ispred crkve svetog Petra i Pavla u blizini baranjskog sela Topolja. Povod izdavanja obljetnica je potpisivanja Trianonskog mirovnog ugovora kojim je, nakon raspada Austro-ugarskog carstva, djelić Ugarske, poznat i kao Dravski trokut, pripojen Kraljevini SHS, odnosno današnjoj Hrvatskoj. Predstavljanje je, simbolično, održano 4. lipnja, u 16,30 sati, kada je, prije 100 godina, potpisan Trianonski ugovor.


- Ponosni na različitosti i bogatstvo hrvatske Baranje, imali smo želju njenu povijest pretočiti u tekst koji znanstveno i metodološki utemeljeno, a opet na pitak, popularan način, nastoji predstaviti povijest i kulturno naslijeđe hrvatske Baranje onima koji ju još nisu imali priliku upoznati - istaknuli su u Županiji, napominjući kako je to uspjelo Luki Jakopčiću. Župan osječko-baranjski, Ivan Anušić, naglasio je kako priliči da na stotu godišnjicu pripojenja Baranje bude izrađena retrospektiva, kroz monografiju u kojoj se govori o povijesnim činjenicama i svemu onome što se događalo prije i nakon sto godina, te onome što Baranja danas znači za Hrvatsku i Osječko-baranjsku županiju.


- Želja nam je bila obilježiti ovu povijesnu obljetnicu i poslati poruku da smo ponosni na komadić zemlje koji je već sto godina hrvatski. Ova će knjiga upoznati javnost s baranjskom povijesti, a predstavljanje je i zahvala podunavskim Šokcima, čijem velikom broju i očuvanom kulturnom identitetu možemo zahvaliti što je ovaj dio Baranje pripao Hrvatskoj - rekao je Anušić, naglasivši kako je Baranja biser naše županije. Jakopčić, autor monografije, istaknuo je kako je cijela studija motivirana godišnjicom, ali je zamišljena kao sažeti pregled dijela baranjske povijesti, namijenjena svima koji bi željeli nešto o njoj naučiti. Promociji je nazočan bio i veleposlanik RH u Mađarskoj, Mladen Andrlić. On se našao u specifičnoj situaciji, budući da Mađarska na Trianon gleda nešto drugačije.
- Mi kao država koja predsjeda EU sve možemo promatrati kao izazov. Ako je i Trianon jedan od njih, možemo ga staviti u paket. No, gledamo na budućnost. Ono što je bilo, ostavljamo povjesničarima, ali bitno je ono danas i sutra. Mogu reći da je suradnja dvaju država dobra – rekao je Andrlić.


Ivica Getto
Trianonom utvrđena granica Mađarske i Kraljevine SHS
Trianonski sporazum potpisan je 4. lipnja. Njime je utvrđena granica samostalne Kraljevine Mađarske, a dotadašnja županija Baranja podijeljena je na veći sjeverni i manji južni (jugoistočni) dio. Južni dio smješten je u kutu koji tvori sutok Drave s Dunavom, s glavnim središtima u Dardi i Pélmonostoru ili Monoštoru (od 1922. Beli Manastir), koji je tada pripao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnijoj Jugoslaviji. Nakon Drugog svjetskog rata, jugoistočna Baranja postala je sastavnim dijelom Hrvatske, kao jugoslavenske federalne jedinice. n