Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke (HNB) krajem ožujka iznosila je 138,5 milijardi kuna te je uz smanjenje na mjesečnoj razini za 10,4 milijarde kuna, odnosno 7 % u odnosu prema kraju 2019., bila niža za gotovo šest milijardi kuna, odnosno 4,1 %, pokazuju podatci HNB-a. Kako navode analitičari Raiffeisen banke (RBA), promjene u aktivi HNB-a odraz su kretanja inozemne aktive čije se udio u ukupnoj aktivi krajem ožujka spustio na 93,1 %, što je najniži udio inoaktive u ukupnoj aktivi od 2009.

“To je posljedica promjena na ostalim stavkama aktive, odnosno povećanja potraživanja od središnje države, jer je HNB tijekom ožujka dvjema operacijama fine prilagodbe otkupio vrijednosne papire RH ukupnoga nominalnog iznosa 4,29 milijardi kuna, te povećanja potraživanja od kreditnih institucija”, navode iz RBA-a. Bruto međunarodne pričuve u eurima krajem ožujka iznosile su 16,5 milijardi eura, 15,2 % manje u odnosu prema veljači te 11,3 % manje od početka godine. Analitičari RBA-a navode da je smanjenje posljedica pandemije i zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije kune, na što je HNB odgovorio intervencijama na deviznom tržištu. Tako je tijekom ožujka središnja banka u pet intervencija i nekoliko transakcija bankama prodala 2,5 milijardi eura. Podatci središnje banke za 1. svibnja upućuju na smanjenje međunarodnih pričuva i ispod 16 milijardi eura, tj. na 15,98 milijardi eura. Iz RBA-a smatraju da će HNB, s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju ostati dosljedan u politici zadržavanja stabilnog tečaja. Stoga u slučaju novih pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati daljnje aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza. U slučaju potrebe, HNB ima i na raspolaganju, s ESB-om dogovorenu, liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, kojim se omogućuje razmjena kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura. H