Novosti
PODUZETNICI O PREŽIVLJAVANJU KRIZE

Mjere su odlične i "ugasit će požar", ali moramo razmišljati što će biti kada sve ovo prođe
Objavljeno 3. travnja, 2020.
Novotny: U smislu kreiranja ekonomskih politika ovo je korak naprijed, no neće biti dovoljno

Nakon što je u srijedu premijer Andrej Plenković najavio novi paket gospodarskih mjera, dan poslije poručio je da su te mjere Vlade za borbu protiv posljedica epidemije koronavirusa usmjerene spasu radnih mjesta i opstanku poduzeća.


"Država i Vlada povlače poteze koji poručuju - stat ćemo iza radnika i gospodarstva u najvećoj mogućoj mjeri i na najveći mogući način", kazao je na sjednici Vlade uz nadu da će ih gospodarstvo prihvatiti.


Također je dodao da su te mjere usmjerene očuvanju radnih mjesta odnosno zaposlenosti te davanju mogućnosti tvrtkama, od najmanjih do najvećih, da gledaju kako opstati u mjesecima koji slijede. Plenković je najavio da će Vlada raditi i na tome da se nakon okončanja krize gospodarstvo što prije pokrene i nastavi poslovanje. Temeljno načelo koje, prema njegovim riječima, ovih dana mora vrijediti je solidarnost te i privatni i javni sektor moraju podnijeti teret krize jer će ona, rekao je, od svih zahtijevati odricanje.
Prilagodba mjera

"Vlada razgovara s europskim partnerima, HNB-om, bankama i drugima i čini sve da se osigura financiranje gospodarskih mjera. Radit ćemo svakog sata i minute da prebrodimo krizu i pripremimo se za neko ‘novo normalno‘", rekao je premijer i dodao kako smo do tada “svi na istom brodu”.


Poduzetnici okupljeni oko HGK-a i HUP-a vrlo brzo su pozitivno ocijenili nove mjere za spas gospodarstva napomenuvši kako je u oba seta mjera poslana jasna poruka da nam je svima cilj zadržati likvidnost privatnog sektora i radna mjesta. I Hrvatska obrtnička komora pozdravila je drugi set poteza koji je Vlada predložila, za koji ističu da su nakon kontinuiranog dijaloga s obrtnicima rezultirale prilagodbom gospodarskih mjera sukladno njihovim traženjima.


"Svaka mjera koja ima tendenciju spašavanja hrvatskih obrtnika ima našu podršku, jer oni bez pomoći države neće moći nastaviti poslovanje kada kriza prođe. Snažno smo se zauzimali za otpis poreza i doprinosa, a ne za njihovu odgodu, tako da smo zadovoljni što je Vlada uvažila nastojanja Hrvatske obrtničke komore i ostalih gospodarskih asocijacija. Mjere koje se sada poduzimaju nisu usmjerene tek na trenutno spašavanje, nego su zalog stvaranja novog hrvatskog gospodarstva nakon završetka pandemije“, kaže predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Obrtnici i dalje inzistiraju na proširenju mjera HZZ-a na sezonske obrte, uvođenju modaliteta moratorija na obveze kredita i leasinga prilagođenog trenutnoj kriznoj situaciji i ujednačenom postupanju svih banaka. U tom dijelu smatraju da HNB i Vlada trebaju jednoznačno odrediti uvjete i razdoblje moratorija, kako bi se izbjegla pojedinačna pregovaranja poduzetnika. Podržavaju također Vladu i u daljnjim pregovorima sa socijalnim partnerima, vezanim uz zahtjev HOK-a za prilagođavanje radnog zakonodavstva.


"Mjere su u skladu sa zahtjevima koje su inicijalno definirali i poslali Vladi", kažu i u Inicijativi Glas poduzetnika, a pozdravljaju i najavljene mjere štednje i smanjenja javne potrošnje. "Tim je potezom Vlada pokazala zrelost i spremnost da omogući podršku privatnom sektoru da prebrodi ovu veliku krizu. Ovo je tek početak zajedničke borbe, još je puno posla ispred nas. Potrebno je osigurati brzu, efikasnu i nerestriktivnu provedbu mjera. Ima još podosta otvorenih pitanja koja trebaju odgovore. Što je s tvrtkama koje su u ožujku mislile da neće moći zadržati radnike s mjerama iz prvog paketa, mogu li ih vratiti na posao i prijaviti se za potporu? Što je sa sezonskim obrtima, ponajprije u turizmu, koji su u ovom razdoblju zatvoreni? Ova i druga otvorena pitanja ćemo s Vladom adresirati u sljedećem razdoblju", zaključuju u toj inicijativi.


Ekonomski analitičar Damir Novotny za nove mjere kaže da su korak u pravom smjeru za razliku od 2008. godine, kada tadašnje vlade nisu imale pripremljene planove za ublažavanje krize i pomoć gospodarstvu.


"U smislu kreiranja ekonomskih politika ovo je korak naprijed, i to je dobro, no mislim da to neće biti dovoljno. Vlada u ovom trenutku jednostavno nema dovoljno novca na raspolaganju sve dok ne provede najavljene uštede. Plenković je najavio početak razgovora sa sindikatima u javnom sektoru kako bi se stvorili potencijali ušteda. Ono što je u ingerenciji Vlade i ministarstava to će se napraviti jer u ovom trenutku prihodi državnog proračuna neće biti toliko izdašni da može pokriti troškove tekućeg poslovanja državne uprave, posebno ne ovih intervencija i smanjivanja prihoda. Ovo je dobar smjer za ublažavanje posljedica jer će u pojedinim sektorima doći do potpunog zaustavljanja ekonomskih aktivnosti", tvrdi Novotny.


Što o tome kažu oni kojih se te mjere direktno i dotiču i koji su ih nestrpljivo iščekivali.
Zaustaviti uvoz

Berislav Mlinarević, osječki turistički djelatnik i predsjednik strukovne skupine ugostitelja pri HGK-u pohvalio je nove mjere za spas hrvatskog gospodarstva koje je donijela Vlada, no pita se što nakon isteka tih mjera. "Mjere su više nego dobre, kratkoročno će nam ublažiti ovu tešku situaciju, rekao bi ugašen je požar za sljedeća tri mjeseca. Trebamo, međutim, razmišljati što će se dogoditi kada ta tri mjeseca prođu, što će biti nakon lipnja. Već sada treba razmišljati o tom vremenu jer sada smo svi solidarni, no kada pandemija prođe, svi će tražiti svoje", kaže Mlinarević, dodajući kako cijelo društvo treba jednako podnijeti teret krize jer u konačnici "jedni bez drugih ne možemo".


Sličnog je razmišljanja i Darko Filakov, vlasnik tvrtke Baranjsko voće i povrće Filakov sa sjedištem u baranjskom mjestu Gajić, gdje ima 2,5 hektara plasteničke proizvodnje povrća, uglavnom rajčice i paprike. On tvrdi da su sve ove mjere dobro došle za male poljoprivredne proizvođače koji žele u ovoj teškoj situaciji zadržati što više zaposlenika. "Nama su te mjere jako dobre, no valja vidjeti što će biti poslije, što će se dogoditi kada pandemija prođe, a naši problemi s proizvodnjom i plasmanom robe ostanu. Vjerujem da će Vlada produžiti te mjere na još tri mjeseca da se uspijemo uhodati i vratiti sve u normalu. Naravno, to će tako biti ako se pandemija okonča do lipnja. Bude li to trajalo duže, bit će još teže", smatra Filakov.


Hrvatskoj Vladi također predlaže da pozornost obrati i na povećan uvoz povrća i voća. "Vani ima jako puno robe koja samo čeka da uđe u Hrvatsku. Otkupna cijena nam je kao da smo u samoj sezoni berbe rajčice, a ne u travnju. Ako se olako sve ovo shvati, ode svima nama proizvodnja", poručuje Filakov.
S tim u vezi Novotny smatra da bi Vlada trebala to prepoznati i pomoći posebno Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj jer se na tim prostorima malo toga događa. "Pozitivno je to što se sada vidi da jača potražnja za domaćim proizvodima. One zemlje koje imaju višu produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji poput Španjolske i Italije nisu zatvorile proizvodnju, dapače nema turističke sezone i potražnja je manja, kamioni prolaze i dolaze na hrvatsko tržište. Cijene će biti još niže jer potrošnje neće biti. Zato našim poduzetnicima poput ovoga iz Baranje treba dati direktnu potporu da smanje troškove i budu konkurentni", drži naš ekonomski analitičar.


Tomislav Prusina
ZA PRAVEDAN POREZNI SUSTAV
Denis Sušac, vlasnik osječke tvrtke Mono i član Izvršnog odbora HUP-a, tvrdi da oni nisu kandidati za primjenu mjera spasa gospodarstva koje je donijela Vlada. "Bojimo se dugoročnih efekata o kojima nitko ne misli, a koji će dovesti do zamiranja aktivnosti i u sektorima poput našeg koji nisu potpuno stali odmah na početku krize. Nitko ne zna koliko će ovo trajati, no sigurno je da ćemo svi prije ili poslije osjetiti efekte. Moja je ‘mantra‘ uvijek bila - nemojte pomagati, no ako pomažete, pomažite svima jednako, bez biranja podobnijih. Jednostavan, pravedan i konkurentan porezni sustav bio bi najbolja pomoć. Bez toga ćemo još više zaostati za konkurencijom iz država koje će sada dati sve da održe svoje tvrtke na životu", poručuje Sušac. Mišljenja je da će se nakon ovih mjera stati s ozbiljnim reformama porezne politike i optimizacije broja zaposlenih u državnoj upravi. "Vrlo je ružno skrivati se iza medicinskih sestara, nastavnika i policajaca, jer nikada nisam čuo od ijednog privatnika da se tim ljudima treba uzimati, naprotiv svi govorimo da ih treba dodatno nagraditi, a iz sustava maknuti neradnike. Ako sve ostane na ovim mjerama, bez dubinskih i pravih promjena, priča je što se tiče ekonomije u Hrvatskoj gotova", drži Sušac.
Ušteda
Ministarstvo gospodarstva uštedjet će 39 milijuna kuna jer će prolongirati sve projekte i izdatke vezane uz limite državnog proračuna, rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat. Najavio je rezanje svih troškova vezanih uz nabavu informatičke opreme, kao i oni vezani uz razne druge aktivnosti, osim za sanaciju zgrade koja je pretrpjela oštećenja. Ministarstvo je već potpisalo 103 nove odluke kojima će nepovratnim europskim novcem u iznosu većem od 340 milijuna kuna financirati 103 nova inovacijska projekta što će generirati investicijski ciklus od preko 700 milijuna kuna.
Drvna industrija: Udar u drugom polugodištu
Zdravko Jelčić, predsjednik Nadzornog odbora Spin Valis Požega, proizvođača namještaja, pozdravlja i prvi i drugi krug Vladinih mjera. "Važno je da Vlada pravovremeno reagira na ovu krizu, ali i recesiju koja je pred nama. Stiže nam i recesija koja će snažno pogoditi mnoge sektore, a sektori poput drvne industrije i općenito prerađivačka industrija koja je izvozno orijentirana dobila je ili će tek dobiti udar tržišta", smatra on. Napominje kako Spin Valis još uvijek radi gotovo punim kapacitetom, narudžbe koje imaju za travanj, svibanj i lipanj manjim se dijelom otkazuju, no većim dijelom i proizvodnja i otprema idu. Međutim iza toga je velika praznina, ravna linija, s nula novih narudžbi. "To će biti bolan i dramatičan zastoj koji smo već proživjeli 2008. Namještaj, iza automobilske industrije, trajno je dobro koje se prvo otkazuje u kriznim vremenima. Mi ćemo udar dakle doživjeti s pomakom kao i nastavak toga udara. Ove mjere manjim dijelom se dotiču nas. Relativno malo ćemo konzumirati mjera osim odgode plaćanja poreza i doprinosa, i to je dobro. Očekujemo da se Vlada odlučnije pozabavi parafiskalnim nametima, i ovo je trenutak da se pročiste sva nepotrebna davanja koja opterećuju kalkulaciju i smanjuju naš potencijal razvoja. Kao druga mjera potrebno je hitno otvaranje kredita za likvidnost jer će tvrtke u drugom polugodištu upasti u nelikvidnost. Kroz otvaranje dugoročnih kreditnih linija za likvidnost i premošćavanje ove situacije je važno da se prevenira. Tu su važni HBOR i HNB, ali i država sa svojim jamstvima", poručio je Jelčić.
solidarnost
TERET MORAJU NOSITI I JAVNI I PRIVATNI SEKTOR
Možda ste propustili...

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA O GRADILIŠTU U ŠVEDSKOJ

Povratak radnika sljedećeg tjedna

BIBLIJSKA PORUKA

Kao siročad?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VINKOVAČKI MATURANTI SLAVILI NA JEZERU BANJA

U tajnosti su organizirali
norijadu, desetak pijanih
policija izvlačila iz jezera

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

I dalje bez novooboljelih

3

BEZ NOVOOBOLJELIH U VSŽ

Nije bilo ni kršenja samoizolacije