Već s prvim danom 2020. godine na snagu su stupile brojne nove mjere koje će utjecati na primanja, prava i život hrvatskih radnika.

Tako je 1. siječnja povećana minimalna plaća za 8,33 posto, i ona sada iznosi 4062,51 kunu bruto, tj. 3250 kuna neto. U Europskoj uniji minimalne plaće se kreću od 286 eura do 2071 eura mjesečno, a Hrvatska je i dalje u donjem dijelu ljestvice.


Proteklu godinu obilježilo je smanjivanje zaposlenosti i rast plaća, međutim veliki je problem i smanjenje radnoaktivnog stanovništva zbog iseljavanja i loših demografskih pokazatelja.

Između ostalog, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je da će se ove godine posvetiti pripremama za uvođenje nacionalne mirovine socijalno ugroženim starijim osobama koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih mirovinskih doprinosa, odnosno osobama koje nemaju minimalni mirovinski staž od 15 godina za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a starije su od 65 godina života i nemaju drugi izvor prihoda. Planirano je da nacionalna mirovina bude uvedena od 2021. godine.


Kada je riječ o novostima u radničkim pravima, izmjenama Zakona o osiguravanju radničkih tražbina širi se obuhvat radnika s dosadašnjih šest mjeseci na deset mjeseci, tj. omogućit će se pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao deset mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Također, produljuje se zaštićeno razdoblje za koje radniku pripada materijalno-pravna zaštita s dosadašnja tri mjeseca na pet mjeseci.


Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je, gostujući u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog", podsjetio i na novosti u mjerama aktivnog zapošljavanja, a najveća je ukidanje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).


- Mjera pripravništva je kompenzacijska mjera za ukidanje SOR-a, koja ostavlja mogućnost u realnom sektoru da se do 50 posto bruto plaće sufinancira od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - rekao je Aladrović.


- Omogućili smo da i oni koji imaju do šest mjeseci radnog staža, ali nemaju puni odrađeni pripravnički staž, mogu konzumirati tu mjeru pripravništva za određene dijelove javnog sektora, primjerice sektor obrazovanja, zdravstva i kulture. Smatramo da je to nagrađivanje i plaćanje rada puno bolja mjera nego što je to stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. I na tome ćemo zapravo temeljiti onaj početni ulaz na tržite rada za mlade osobe - dodao je ministar.


Aladrović je naveo i kako su povećane potpore za zapošljavanje, a uvedeno je i nekoliko novih vrsta potpora za usavršavanje i obrazovanje.


- Ovisno o indeksu razvijenosti podizat će se potpore za samozapošljavanje, više potpore ići će slabo razvijenim područjima. Te potpore sada iznose oko 75.000 kuna za one iz 7. i 8. razreda indeksa razvijenosti, do 100.000 kuna za one od 1. do 4. razreda. Potpore koje su pokazale učinkovitost, poput "stalnog sezonca", zadržane su bez promjena - rekao je ministar rada.


U mjere aktivne politike zapošljavanja u 11 mjeseci prošle godine bilo je oko 29 tisuća novouključenih osoba. Za to je utrošeno oko milijardu i 52 milijuna kuna, a toliko će, najavljuje ministar, otprilike biti utrošeno i ove godine.


Govoreći o tržištu rada, ministar Aladrović istaknuo je dva problema.


- Jedan je kroničan nedostatak osoba koje su voljne raditi, a s druge strane imamo nedostatak određenih vještina. To su oba kriterija koja moramo usporedno rješavati kroz mjere koje se tiču usavršavanja i obrazovanja, kako zaposlenih tako i nezaposlenih osoba - rekao je.

Uvoz stranih radnika mogao bi i 2020. biti jedna od glavnih tema među gospodarstvenicima, a najveća novost bit će napuštanje kvotnog sustava i donošenje novog Zakona o strancima kojima će se na hrvatsko tržište rada uvesti tzv. slovenski model.


- Poslodavci su godinama tražili da se prijeđe na tzv. slovenski model, koji bi trebao omogućiti da poslodavac u potrazi za radnom snagom od Zavoda za zapošljavanje dobije određenu potvrdu da tih radnika nema na tržištu u Hrvatskoj i da s tom potvrdom automatski postoji dozvola da se radnici uvezu - pojasnio je ministar rada. Naglašava kako je cilj zaposliti prije svega ljude iz Hrvatske, a strance uvoziti tek kada poslodavci ne mogu naći radnu snagu na domaćem tržištu. Namjera je bila da se Zakon o strancima donese do 1. siječnja ove godine, no Vlada je, navodi ministar, u komunikaciji s poslodavcima uočila određene nelogičnosti i probleme, pa je rok odgođen za drugi kvartal ove godine.


Velike rasprave u ovoj bi se godini mogle voditi o Zakonu u radu. Međutim, dok se ne pomire sve strane u Gospodarskom-socijalnom vijeću - Vlada, poslodavci i sindikati - teško je očekivati konstruktivne prijedloge i promjene koji će sve zadovoljiti.


- Svjesni smo da je to jedan od zakona koji može znatnije utjecati na ekonomiju - rekao je Aladrović.


Na radnike o trgovini bi, pak, u ovoj godini mogle najviše utjecati najavljene izmjene Zakona o trgovini kojima bi se regulirao rad nedjeljom. Vlada razmišlja o modelu prema kojem bi bio ograničen broj neradnih nedjelja u godini.
- U ovom trenutku razmišlja se o 8 do 12 nedjelja - najavljuje Aladrović.