Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u sva tri područja na OECD-ovu istraživanju PISA za 2018. - u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu. To je sedmi ciklus PISA-inih istraživanja i peti u kojemu je sudjelovala Hrvatska. Kao glavno ispitno područje ispitivala se čitalačka pismenost dok su se matematička i prirodoslovna pismenost te sposobnost globalne kompetencije ispitivale kao sporedna područja.
Sudjelovalo je 79 zemalja te testirano ukupno 600 tisuća učenika, koji predstavljaju oko 32 milijuna 15-godišnjaka. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u proljeće 2018. u 179 srednjih i četiri osnovne škole, a ukupno je sudjelovalo 6609 učenika. U razdoblju od 12 godina (2006. - 2018.) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen značajan negativan trend. Učenici gimnazijskih programa ostvarili su najbolje rezultate u sva tri područja.
Estonija prva u Europi
Najbolje rezultate u sva tri istraživanja postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prate je Singapur i Makao-Kina. Najniže rezultate ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike. U čitalačkoj pismenosti od europskih zemalja najuspješnije su Estonija s 523 boda, Finska (520) te Irska (518), a Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat s 479 bodova i na 29. je mjestu, navodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. Prosječni hrvatski rezultat tu je sličan onome učenika iz Nizozemske, Austrije, Švicarske, Latvije, Italije, Mađarske, Litve, Islanda, Izraela, Rusije i Bjelorusije. Na skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu nije dosegnula petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama nalazi ih se pet posto, što je oko četiri posto manje od prosjeka zemalja OECD-a. U Hrvatskoj su djevojčice postigle značajno viši rezultat od dječaka.
Najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od europskih su zemalja postigle Estonija (523 boda), Nizozemska (519) i Poljska (516). Hrvatska je s 464 boda 40., a sličan rezultat ostvario je Izrael. Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu nije dosegnuo svaki treći hrvatski učenik ili nešto manje od trećine dječaka (30,4 %) i djevojčica (31,9 %). Na visokim razinama ih je pet posto, upola manje od prosjeka zemalja OECD-a. Tu dječaci imaju viši rezultat.
- Rezultati me ne iznenađuju, oni su očekivani. Vidimo da se lako može povući korelacija i s rezultatima državne mature. Znate da 5178 maturanata nije položilo maturu ni u jesenskom roku, a veliki broj njih, 1692, nije položilo matematiku. I upravo u matematici je naš PISA rezultat konstantno loš - rekao nam je Dražan Kozak, prorektor za nastavu i studente osječkog Sveučilišta. No, kako se on posljednjih desetak godina bavi proučavanjem udjela ulaganja država u istraživanje i razvoj iz BDP-a, njegov glavni komentar odnosi se na nešto drugo, gdje je, ističe, korelacija s PISA rezultatima vrlo jasna.
"Uopće nismo loši"
- Kina, kao prva u sve tri kategorije, ulaže 2,13 posto BDP-a u istraživanje i razvoj. Jer ako imate izvrsnu znanost, dobra istraživanja, projekte i profesore, to znači da oni odgajaju dobre studente. Na neki način imate probuđeni istraživački duh, gospodarstvo koje to prati i može izdvajati sredstva kroz proračun, ali ne samo državna nego i ona privatnih kompanija. I kada to pogledate, Hrvatska zapravo stoji sjajno. Najbolje smo plasirana zemlja kada se gleda omjer koliko ulažemo u istraživanje i razvoj u odnosu prema tim rezultatima. A ako u to ulažete, to vam se i vrati. Slovenija tu ima u postotku dvostruko veća ulaganja - 1,85 % iz državnog proračuna, naspram naših 0,87 %. Mađarska ima 1,35 %, znači ulažu više, a imaju lošiji rezultat od nas, kao i Italija, a posebno Island, Luksemburg i još neke zemlje. Što znači da tu uopće ne stojimo loše - ističe Kozak dodajući da bi se povećanje takvih ulaganja reflektiralo i na rezultate tih testova.
- Izdvajanja za taj resor najvećim se dijelom odnose na plaće, oko 85 posto. Mislim da treba izdvajati više kako bi se, primjerice, obnavljali kabineti i laboratoriji u školama ili kako bismo imali povratnu vezu roditelja, učenika, ravnatelja i nastavnika. Danas imate situaciju, što mi je neshvatljivo, da srednjoškolski profesori nemaju povratnu informaciju od učenika, što misle o njihovim predavanjima i korektnosti, osim ako je sami ne traže. Na fakultetima, visokim školama, učilištima i sveučilištima to postoji dugi niz godina kroz anonimne studentske ankete iz kojih iščitavamo što je bilo dobro, a i ono što nije kako bismo se mogli popraviti. Očigledno nije stvar samo u djeci, nego svi trebamo vidjeti što možemo više učiniti kako bismo znanje približili djeci. To je ključno. Jer posao učitelja je zapravo poziv. I jedna od najljepših profesija, iznimno odgovorna u svakom društvu. To ili jeste ili niste, ili imate to u sebi ili ne - zaključuje Kozak.
Igor Bošnjak
600.000 učenika
ISTRAŽIVANJE OBUHVAĆA 79 ZEMALJA
LUČIN: OČEKIVANO S OBZIROM NA ULAGANJA
Pero Lučin, bivši rektor riječkog sveučilišta, također smatra kako tim rezultatima ne možemo biti zadovoljni, ali dodaje i kako to nije izrazito loš rezultat, niti je nešto što se ne bi očekivalo, iz više razloga. “Najprije, taj se rezultat ne može isključivo pripisati tome kakvi su nastavnici i škole te koliko rade, nego ukupnom rezultatu cijelog društva i zajednice. I kada gledamo indikatore konkurentnosti, kao sposobnosti neke zajednice da se razvija i natječe s drugim državama svijeta, mi smo na 63. mjestu. S obzirom na to da je PISA istraživanje provedeno na selekcioniranom broju država, ali u biti na onima koje su po konkurentnosti ispred nas, onda možemo reći da obrazovni sustav još uvijek ostvaruje bolji rezultat nego što je konkurentnost države. U tom kontekstu ne možemo ni očekivati da ćemo prema rezultatima obrazovnog sustava biti među prvih deset, a društvo i država među 70. Stoga to uopće ne vidim kao loš nego više očekivan rezultat, ali ga ne mogu okarakterizirati ni zadovoljavajućim, jer znamo da se može i bolje. Mogu tek ustvrditi ono što tvrdim i za druge sustave, primjerice znanost ili zdravstvo, a to je da koliko god mi tome prigovarali, ti nas sustavi svrstavaju među 30 ili 40 država u svijetu, što je realni status s obzirom na to koliko se investira i pozornosti poklanja tim sustavima. Ako se Hrvatska želi razvijati i povećati konkurentnost, ključ dugoročnog razvoja i opstanka je povećanje konkurentnosti naših učenika. Poruka je da u obrazovni sustav treba ulagati, no tu nikako nije samo riječ o povećanju plaća nego je to daleko kompleksnija priča”, zaključuje Lučin.
Blaženka Divjak
ministrica znanosti i obrazovanja
NEMA POMAKA OD 2016. GODINE, REFORMA JE NUŽNA
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je rezultate OECD-ova istraživanju PISA za 2018. godinu istaknuvši da je u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti trend hrvatskih učenika stabilan, što nije dobra vijest jer od 2016. godine nema pomaka. U prirodoslovnoj pismenosti bilježimo i negativan trend, naglasila je Divjak na predstavljanju rezultata PISA istraživanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Upravo zato, ocijenila je, postoji opravdanje da smo stavili veći naglasak na STEM. Rezultati ispitivanja namijenjeni su razvoju obrazovnih politika, istaknula je ministrica Divjak dodajući kako ovo istraživanje pokazuje da nam je reforma nužna. Na pitanje je li moguće provesti reformu sa starim profesorskim kadrom, odgovorila je kako smo tek nedavno krenuli u te promjene te da kurikul stavlja naglasak na tehničko mišljenje i rješavanje problema. H
LOŠ TREND U PRIRODOSLOVNOJ PISMENOSTI
Od europskih zemalja najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj pismenosti postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522) i Poljska (511). Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u poretku 78 zemalja, slično kao i Rusija, Luksemburg, Island, Bjelorusija, Ukrajina, Turska i Italija. Kod naših se učenika tu zapaža negativan trend te se prosječni rezultat smanjuje za pet bodova po trogodišnjem razdoblju. Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu nije dosegnuo svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27 %) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24 %). Udio učenika ispod osnovne razine tu se povećao za čak 8,4 % od 2006. do 2018. godine, a na visokim razinama nalazi se 3,6 % učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka. Udio naših učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5 % u tih 12 godina. Tu nije zabilježena značajna razlika između naših djevojčica i dječaka.