Objavljeno 28. studenog, 2019.
Veleposlanik: Hrvatski tim radi veliki i izuzetno važan posao, s mnogo iskustva i znanja. Ponosan sam na njih
Broj stradalih nakon najjačeg potresa u zadnjih deset godina koji je pogodio Draču, drugi prema veličini grad u Albaniji, nažalost, neprestano raste. Tlo se treslo u više navrata, a ljudi u panici i strahu za svoje živote dane provode na ulicama. Epicentar potresa magnitude 6,4 prema Richteru porušio je veliki broj zgrada, uglavnom izvan središta mjesta i u njegovoj okolici, a građani koji su ostali bez domova i krova nad glavom zbrinuti su na gradskom stadionu gdje je vojska podignula šatorsko naselje.
Pomoć je vrlo brzo stigla iz svih susjednih zemalja, a i hrvatska je Vlada, uz prethodnu suglasnost predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, donijela odluku o upućivanju dvaju helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te tima za traganje i spašavanje u ruševinama s 15 pripadnika Ravnateljstva civilne zaštite i osam potražnih pasa. Vlada Republike Albanije putem Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC), Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Europske komisije, zatražila je međunarodnu pomoć. Pomoć je ponudilo 11 zemalja.
Loša gradnja
Putem hrvatske ambasade u Tirani uspostavljen je kontakt sa zamjenikom ministra unutarnjih poslova Albanije te potvrđen prihvat hrvatske bilateralne pomoći. Također na temelju bilateralnog sporazuma, tim za procjenu i 50 pripadnika tima za spašavanje uputila je i Francuska.
Stradalo područje i njegove stanovnike u srijedu je posjetio i hrvatski veleposlanik u Albaniji Zlatko Kramarić, koji je tu funkciju sa sjedištem u Tirani preuzeo 30. rujna ove godine.
- Došao sam nekoliko dana nakon snažnog potresa koji je Albaniju pogodio 21. rujna i počinio veliku materijalnu štetu uništivši 500-tinjak obiteljskih domova. Ovdje se tlo trese na tjednoj bazi, ali ono što se dogodilo u utorak u ranim jutarnjim satima bilo je šokantno. Ništa ugodnije nije bilo ni nakon toga, jer se podrhtavanje tla ponovilo i oko 7 sati, pa opet u 8 sati, i tako neprestano tijekom cijelog dana. Manja podrhtavanja su učestala - kaže Kramarić, dodajući da je tijekom dana posljednja informacija bila o 31 smrtno stradaloj osobi, 20 nestalih i približno 600 ozlijeđenih.
Nažalost, to i nisu konačne tragične brojke, jer se tek prikupljaju podaci koji pristižu iz manjih mjesta u okolici Drače. U Albaniji se trenutačno nalazi stotinjak hrvatskih državljana koji su prošli bez ozljeda i nalaze se na sigurnom.
Kramarić tvrdi kako je koordinacija dvaju ministarstava vanjskih poslova odlična, da sva komunikacija ide preko hrvatske Vlade te da se naši državljani javljaju u veleposlanstvo.
- Nemamo nikakvih informacija da se ijedan naš državljanin nalazi među stradalima, a naše veleposlanstvo je 24 sata na usluzi svima onima koji žele pomoći - poručio je hrvatski veleposlanik.
U središtu Drače zatekla ga je velika gužva, ali i prvi pogled na mjesto koje je pogodio razorni potres.
- Središte grada ostalo je gotovo potpuno čitavo, no dijelovi izvan tog područja izgledaju tužno. Vidite tri kuće čitave, a onda jedna porušena, zatim opet nekoliko nedirnutih zgrada te pokoja porušena. Najviše su stradali objekti koji su građeni nakon 90-ih godina. I ovdje je vidljivo da je profit bio važniji od sigurnosti. Nakon pada komunizma svi su se počeli baviti investiranjem u gradnju - komentira Kramarić.
Prema viđenom, bivši osječki gradonačelnik smatra da se život u gradu normalizira.
Dodatna pomoć
- Velike su gužve, građani rade, mnogi sjede po kafićima, život se brzo normalizira. Sve me ovo podsjeća na Osječane tijekom Domovinskog rata - naglašava on, dodajući kako međunarodna pomoć nije izostala, a o daljnjim koracima i sljedećim aktivnostima jasnije će biti nakon sastanka veleposlanika zemalja članica Europske unije u Albaniji koji je već najavljen.
Na terenu je posjetio i hrvatski tim za traganje i spašavanje u ruševinama koji broji 15 pripadnika i osam potražnih pasa koji su na terenu razmješteni odmah po dolasku na stradalo područje.
- Rade veliki i izuzetno važan posao s mnogo iskustva i znanja. U koordinaciji su s drugim ekipama, posebno rumunjskim tragačima za koje kažu da su odlično obučeni i spretni. Zatekao sam ih u potrazi za jednom ženom koja je ostala ispod ruševina višekatnice. Prognoze, na žalost, nisu bile dobre. Ponosan sam na njih - poručio je Kramarić, koji ima informaciju da Hrvatska nudi dodatnu pomoć u psima tragačima i šatorima, ali i medicinskim potrepštinama.
Iako kratkotrajna, iskustva našeg veleposlanika u Albaniji su pozitivna, kaže da su vrlo prijateljski nastrojeni prema našoj zemlji i našim ljudima te da je to narod koji izuzetno poštuje institucije.
Tomislav Prusina
Basri Haliti
počasni konzul Albanije u Hrvatskoj
HRVATSKA VLADA MEĐU PRVIMA JE PRISKOČILA U POMOĆ
Basri Haliti, počasni konzul Republike Albanije u Hrvatskoj sa sjedištem u Osijeku, zahvalan je hrvatskoj Vladi koja je među prvima priskočila u pomoć i svoje timove poslala na stradala područja. "Kao konzulat dežuramo 24 sata u Osijeku i pratimo stanje svega što se događa u najugroženijim dijelovima Albanije. Otvoreni smo ako tko želi pomoći stradalima i to može učiniti preko žiroračuna otvorenog na službenim stranicama Veleposlanstva Republike Albanije. Sve institucije vlasti mobilizirane su kako bi se pomoglo ljudima u hrani, odjeći i medicinskim potrebama", kaže Haliti, napominjući kako je u Albaniji u srijedu proglašen Dan žalosti.
Najjači potres u Albaniji u zadnjih nekoliko desetljeća srušio je brojne zgrade i zatrpao stanovnike, a uslijedilo je još 250 potresa zbog kojih su brojni Albanci pobjegli iz domova na ulice. Potres se osjetio u više zemalja, uključujući BiH i Hrvatsku, ali i južnu talijansku regiju Puglia. U srijedu je potres jakosti 6,0 zabilježen i u Grčkoj, sjeverozapadno od otoka Krete.
Snažan potres pogodio je Albaniju 21. rujna prošle godine i oštetio oko 500 kuća, a u potresu 1979. godine porušen je sjever zemlje, ali ni jedan od ta dva potresa nije nanio ljudske žrtve. "Područja Drača i Thumanea najteže su pogođena. Radovi na spašavanju nastavljaju se u srušenim zgradama", rekao je ministar obrane Olta Xhacka. Italija, Francuska, Rumunjska, Turska, Grčka, Hrvatska, Crna Gora, Kosovo i Srbija poslale su 200 specijaliziranih vojnika, alate i timove pasa tragača kako bi pomogli u pružanju pomoći, rekao je Xhacka.
Kramarić: Najviše su stradali objekti građeni nakon 90-ih godina. Profit je bio važniji od sigurnosti