Novosti
TURISTI U POGRANIČNOJ ZONI

Kada se nađu u blizini granice, većina posjeti i Hrvatsku i Mađarsku
Objavljeno 14. studenog, 2019.
Čitav mađarski dio pogranične regije u 2017. imao je 16 puta više smještajnih kapaciteta nego što ih je na hrvatskoj strani

Prema istraživanju koje su objavili Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba i Institut naprednih studija (IASK) iz Mađarske, ukupno 72 % turista koji se nađu u pograničnim županijama, bilo s hrvatske, bilo s mađarske strane, posjetit će destinacije s obje strane granice, a gotovo polovina turista ciljano planira i organizira prekogranična putovanja s destinacijama s obje strane granice.



Slaba suradnja

Zanimljivo je da je taj udjel znatno niži među Mađarima s prosječno 52 % prekograničnih posjetitelja, a tipičan razlog neprelaska granice nedostatak je vremena i, među Mađarima, veći troškovi. Međutim, omjer onih koji nisu posjetili susjednu zemlju zbog nedostatka podataka o programima, ili o mjestima od interesa također je znatan i iznosi 20 %. Prema rezultatima ovoga istraživanja, iako postoji suradnja u prekograničnom području, ključne slabosti suradnje uključuju nedostatak prometnih veza i jezične barijere, dok su jake strane poduzetnička suradnja i prilika za prijavu i provedbu zajedničkih projekata koji se financiraju sredstvima EU-a.


Ovo istraživanje rađeno je zato što su prekogranična područja jedan od prioriteta politike Europske unije, a prekograničnu suradnju EU potiče već 25 godina putem Interreg programa. Iako su prekogranična područja često bogata rekreacijskim, kulturnim i prirodnim resursima za održivi razvoj turizma, rijetko pružaju integrirane zajedničke pakete. Nedostatak suradnje često dovodi do lošeg predstavljanja turističkih atrakcija u ponudi lokalnih zajednica, a hrvatsko-mađarska granica nije iznimka. S obzirom na gospodarski, socijalni i kulturni potencijal ovih atrakcija u blizini granice, njihovi loši slučajevi iskorištavanja ne samo da su propustili prihod, nego i prilično nisku razinu kultivacije postojećih vrijednosti. Stoga stručnjaci napominju kako bi lako dostupna i dobro strukturirana zajednička internetska platforma nesumnjivo bila koristan alat za turiste.


Istraživanjem su obuhvaćene tri županije na mađarskoj strani (Zala, Somogy i Baranya), i četiri na hrvatskoj (Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska). Opći broj turističkih aktivnosti u četiri hrvatske županije koje graniče s Mađarskom nije visok, a podaci govore kako je u pograničnoj regiji s Mađarskom malo turista, s malim smještajnim kapacitetom i ograničenom ponudom. U 2017. godini 195.297 turista posjetilo je četiri županije na hrvatskoj strani prekograničnog područja, dok je broj noćenja iznosio 418.090.
Rekreacija, gastronomija

Veliki problem je i nedostatak kapaciteta za daljnji razvoj turizma. U 2016. ukupan broj kreveta u sve četiri županije iznosio je samo 5359, a gotovo polovina kapaciteta bila je u Osječko-baranjskoj županiji. Turizam u hrvatskim pograničnim županijama uglavnom se temelji na rekreaciji i sportu, zdravstvenom turizmu, kulturnom turizmu, gastronomiji i enologiji, poslovnom turizmu i ekoturizmu. Većina turističkih dolazaka bila je u Osječko-baranjskoj (92.239) te Međimurskoj županiji (70.337), dok su Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija znatno manje posjećene. Iako je Osječko-baranjska županija najposjećenija, duljina noćenja turista ovdje je najkraća (prosjek 1,92 noćenja). Međimurje u tom pogledu vodi s prosjekom 2,39 noćenja.

Na mađarskom dijelu pograničnog područja tri županije usredotočile su se na različite proizvode i usluge, točnije Zala na toplice, Somogy na jezero Balaton, a Baranya na grad Pečuh i vinsku regiju Villány. Čitav mađarski dio pogranične regije u 2017. godini imao je 86.998 kreveta, od čega 32.958 u hotelima, što je 16 puta više nego na hrvatskoj strani. Mađarski dio granice također je privukao mnogo više turista nego hrvatski dio.


Nefreteta Z. Eberhard
NAJPRIVLAČNIJE TOPLICE I BALATON
Analiza turizma na mađarskoj strani pokazuje snažne turističke aktivnosti u Somogyju (646.700 turističkih dolazaka u 2017.), i županiji Zala (749.100 dolazaka turista), uglavnom zbog nekoliko naselja na jezeru Balaton, dok su turisti u županiji Zala koncentrirani u toplicama (Hévíz, Zalakaros). Baranya privlači mnogo manje turista (309.100 dolazaka u 2017. godini). Po pitanju noćenja županija Zala, s nekoliko dobro uspostavljenih termalnih lječilišta i s jezerom Balaton ima najduži boravak (prosjek 3,59 noći), slijedi Somogy s jezerom Balaton (prosjek 2,78 noći), dok Baranya ima najmanje noćenja (2,27).
PLANIRANJE
Glavni izvor prikupljanja podataka o putovanju u susjednu zemlju su prijatelji, članovi obitelji i poznanici (43 %), a 80 % ispitanika također je koristilo bar jedan internetski alat za planiranje, no uporaba mobilne aplikacije Travel mate bila je relativno rijetka (10 %).
Najpopularnije strane destinacije među hrvatskim turistima su Bosna i Hercegovina, Njemačka i Austrija
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana