Novosti
AUTOBUSNI PRIJEVOZNICI UPOZORAVAJU:

Trebaju nam subvencije, ili ukidamo nerentabilne linije
Objavljeno 14. studenog, 2019.
Već za dvadesetak dana moglo bi doći do gašenja prvih linija u zemlji

Potpisivanje ugovora i osiguran budžet te održiv i funkcionalan model javnog linijskog prijevoza putnika, ili, nasuprot tome, obustava nerentabilnih linija - dva su moguća scenarija za razrješenje situacije u kojoj se nalaze privatni autobusni prijevoznici međugradskog/županijskog prijevoza, odnosno onih koji obavljaju dnevni prijevoz školske djece i radnika koji putuju iz okolnih mjesta u gradove na posao. Trenutačno se dobar dio tih usluga kopnenog prijevoza putnika, potrebnih u smislu općeg gospodarskog interesa, ne može obavljati na komercijalnoj osnovi, jer nužne su subvencije.

Krajem mjeseca ističe zakonski rok do kojeg trebaju biti sklopljeni ugovori o javnoj usluzi između županija i prijevoznika. No, ugovori ne mogu biti sklopljeni, jer još uvijek nije donesen Pravilnik o obavljanju usluga javnolinijskog prijevoza putnika, iako je zakonski rok za njegovo donošenje istekao prije 500 dana.

Zbog ovakve situacije u srijedu su predstavnici Udruge prometa Hrvatske udruge poslodavaca održali brifing za medije s kojeg su poslali poruku kako bi već za dvadesetak dana moglo doći do gašenja prvih nerentabilnih autobusnih linija u županijskom i međužupanijskom prijevozu Hrvatske, ne dođe li u međuvremenu do dogovora između privatnih autobusnih prijevoznika i države.

Ana Falak, direktorica HUP-ove Udruge prometa, upozorila je na izostanak dijaloga s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture koje ne donosi zakonodavne akte za rješavanje uvjeta poslovanja autobusnih prijevoznika i sufinanciranja nerentabilnih linija, a kako je to provedeno u cijeloj Europi. I zbog toga su ugrožena radna mjesta.

- Javnolinijski prijevoznici prevezu 200 tisuća putnika dnevno, a ukupni godišnji gubitci prijevoznika, u županijskom i međužupanijskom prijevozu, iznose 300 milijuna kuna. Od toga je 20 posto linija nerentabilno u vršnim satima, a 60 posto u izvanvršnim - upozorio je Hrvoje Meštrović, član HUP-ove Udruge prometa. Istaknuo je kako su trenutačni godišnji prihodi privatnih vlasnika autobusa 364 milijuna kuna, odnosno 5,92 kune po prijeđenom kilometru, dok je njihova procijenjena ekonomska cijena 682,6 milijuna kuna, odnosno 11,10 kuna po kilometru. Dakle, treba osigurati razliku od 318,5 milijuna kuna kroz ugovore o javnoj usluzi. Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da je trenutačno glavni korak sklapanje ugovora o javnim uslugama do 30. studenoga, kako bi se izbjeglo ukidanje nerentabilnih linija.

Inače, 3. prosinca na snagu stupa EU uredba 1370/2007 s izravnom primjenom raspisivanja javnog natječaja za javni linijski prijevoz, a hrvatski prijevoznici još uvijek ne znaju pod kojim će uvjetima obavljati prijevoz. Za razliku od primjerice Slovenije i Austrije, gdje je ovaj problem riješen prema modelu koncesija uz centralno sufinanciranje.

Dario Kuštro
SLAVONSKE ŽUPANIJE TRAŽE RJEŠENJA
Iako Osječko-baranjska županija nije svrstana u pet najugroženijih županija (Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska, te otoci i područja duž državne granice koji su u toj kategoriji), s pozornošću prate kakav će biti razvoj situacije. Jer su u ovoj županiji, na inicijativu župana Ivana Anušića, ali i i spremnošću za kooperativnost najvećeg autobusnog prijevoznika Arrive, uspjeli anulirati prvotnu namjeru ukidanja čak 72 nerentabilne autobusne linije. Zajedničkom koordinacijom održane su linije u korist svih onih koji se koriste javnim prijevozom, što zbog dolaska na školovanje ili studij, posao, ali i u najveću bolnicu na istoku države - KBC Osijek. Iako je i u Osječko-baranjskoj županiji bilo naglašeno kako će kasnije u svemu biti ključna uloga države. S druge strane Osječko-baranjska županija potpisala je i ugovor o sufinanciranju troškova javnog prijevoza vlakom redovitih studenata s prebivalištem na području najveće slavonske županije.