Objavljeno 28. listopada, 2019.
Štimac: Potrebna nam je evolucija prema pravednosti, koja promiče kulturu rada
Što učiniti da bi hrvatski mirovinski sustav opstao i budućim umirovljenicima omogućio primanje većih mirovina? Budućnost mirovinskog sustava ugrožavaju poznati problemi - sve manji broj radnika i sve veći broj umirovljenika te negativna demografska kretanja. Samo četvrtina hrvatskih umirovljenika odradila je puni radni staž, a prognoze govore da će u Hrvatskoj 2050. godine biti čak 624 tisuće manje osoba u dobi od 25 do 64 godine.
Promjene u sustavu
To su činjenice koje čine okvir u kojemu je, kako drži Dubravko Štimac, čelnik mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje, potrebno razgovarati o smjeru promjena u hrvatskom mirovinskom sustavu. A tom sustavu, naglasio je, ne treba revolucija, nego evolucija.
- Potrebna nam je evolucija prema pravednosti, koja promiče kulturu rada, a ne kulturu zasluga - kazao je Štimac na panelu pod nazivom Budući izgled hrvatskog mirovinskog sustava, održanom na konferenciji "Izazov promjene" prošloga tjedna u Rovinju u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačke burze. U toj raspravi sudjelovali su još saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb Danijel Nestić, izv. prof. sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivana Vukorepa i zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić.
Štimac je u ime mirovinskih fondova predstavio prijedloge promjena u mirovinskom sustavu koje bi trebale osigurati dugoročno održiv i pravedan sustav. On drži da 1. mirovinski stup treba zadržati kao temelj socijalne sigurnosti u starosti i slučajevima invalidnosti, a njegova reforma, predlaže Štimac, trebala bi ići u tri smjera. Zakonska dob za odlazak u mirovinu trebala bi se zakonski vezivati uz očekivano trajanje života, primjereno bi se smanjivala mirovina za raniji odlazak i nagrađivao bi se duži rad i kasniji odlazak u mirovinu. Štimac je iznio prijedlog da recimo osoba koja u mirovinu odlazi sa 65 godina dobije nagradu od tri tisuće kuna, ako odlazi u mirovinu sa 68 godina nagrada bi iznosila pet tisuća kuna, a osoba pri odlasku u mirovinu s 42 godine staža dobila bi trajno povećanja mirovine od sto kuna mjesečno.
Kod 2. mirovinskog stupa Štimac predlaže postupno povećanje doprinosa s pet na deset posto, koje je država obećala, ali o tom pitanju ništa ne čini. Prijedlog je da se doprinosi u drugom stupu povećavaju tako da se doprinos po jedan postotni bod povećava na trošak poslodavca i jedan na trošak radnika, čime bi se došlo do sedam posto. Na primjeru prosječne plaće, radniku bi ona bila 61 kunu manja, a trošak za poslodavca iznosio bi 85 kuna mjesečno. Predlaže se i da u tom rastu doprinosa za 2. stup sudjeluje i država, tako da svake godine kada BDP raste za tri ili više posto podigne uplatu doprinosa za 0,5 posto, dok se ne dostigne ciljanih deset posto. Na taj način uplata u 2. stup porasla bi za 40 posto, što bi dugoročno osiguralo veće mirovine građanima, ali i rasterećenje državnog proračuna.
Još niže mirovine
Poslodavci, prema riječima Jakelića, podržavaju produženje radnog vijeka građana, kao i mogućnost povećanja izdvajanja doprinosa u 2. mirovinski stup, ali uz smanjenje troškova rada po drugim osnovama. Nestić je upozorio kako sve projekcije, s obzirom na demografske trendove, predviđaju da će niske mirovine biti još niže te da je jedini način za povećanje mirovina viša uplata doprinosa. Pozdravio je mogućnost uvođenja nagrada za duži rad kazavši da bi to bio dobar pokazatelj ljudima da je u redu duže raditi. Pozitivnim je ocijenio i potrebu uvođenja formule za određivanje dobi za odlazak u mirovinu u skladu s produženjem životnog vijeka, kako bi se zaustavila politizacija te teme.
- To ne znači da, ako se životni vijek produži dvije godine, moramo dvije godine duže i raditi. Blagodat razvoja medicine dijelila bi se između razdoblja rada i dužeg uživanja u mirovini - naglasio je Nestić.
Hrelja je zaključio kako nas u Hrvatskoj čeka velika borba protiv siromaštva, u kojoj će mirovinski sustav biti vrlo važan. Naglasio je kako je jako važno poticati kulturu rada i svakako mnogo više razgovarati o tome kako donijeti pozitivne promjene u mirovinskom sustavu.
Igor Mikulić
Studenti i umirovljenici nepoštena konkurencija
Profesorica Vukorepa također drži kako treba podići dob za odlazak u mirovinu. Ona je upozorila kako je uvođenjem rada u mirovini bivši SDP-ov ministar Mirando Mrsić “zamrsio” taj problem, pojasnivši da se zauzima za to da mirovinske doprinose plaćaju svi na tržištu rada, uključujući studente. Hrelja je na to reagirao riječima kako ne vidi problem da 20 tisuća umirovljenika radi uz primanje svojih mirovina u trenucima kada Hrvatska potražuje sto tisuća radnika. Upozorio je da umirovljenici za taj rad plaćaju mirovinski doprinos. Nestić je upozorio kako umirovljenici i studenti na tržištu rada ipak donose nepoštenu konkurenciju, jer su spremni raditi za manje plaće od radnika, kojima je plaća jedini izvor prihoda. Naglasio je da to odgovara poslodavcima.