Izvoznicima i gospodarstvu država može pomoći smanjenjem parafiskalnih nameta i natječajima za povećanje energetske učinkovitosti u industriji, što se već provodi, a nastavit će se i u idućoj godini, poručio je u utorak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na 28. susretu Liderova Kluba izvoznika.

Ministar Ćorić izjavio je da hrvatski izvoznici u svom poslovanju nailaze na cijeli niz izazova, a neke su od njih, poput rasta troškova rada i cijena električne energije, varijable na koje država i ministarstvo ne mogu znatnije utjecati. No, kako navodi, mogu utjecati na smanjenje parafiskalnih nameta, što već i provode.

Podsjeća da su trenutno u realizaciji nove sheme plaćanja naknada za obnovljive izvore energije (OIE), koja idu u smjeru rasterećenja velikih potrošača, odnosno energetski intenzivnih industrija. U svezi s tim, u finalnoj su fazi komunikacije s Europskom komisijom, a rasterećenja od naknade kretala bi se u rasponu od 80, 60, odnosno 40 posto. Dakle, tvrtke će biti izuzete od tog plaćanja, ovisno o kriterijima, kaže Ćorić, koji očekuje da će se to realizirati u sljedećih četiri do pet mjeseci.

Konačno, navodi Ćorić, Ministarstvo kroz kontinuirane natječaje, preko kojih je u posljednje dvije godine plasirano 495 milijuna kuna subvencija, potiče i povećanje energetske učinkovitosti u industriji.

Kada je riječ o konstantnim prigovorima izvoznika da na njihovu konkurentnost negativno utječe (pre)jaka kuna, Ćorić kaže da je jaka kuna postala alibi za neuspjeh, jer je ona jaka još od 1994. godine, a, s druge strane, u razdoblju od tada do danas, imala je “nevjerojatno stabilan tečaj”.

Smatra da je većina poduzetnika anticipirala te granice kretanja tečaja i ugradila ih u poslovanje.

Pristup deprecijacije valute kao pomoći izvozu, osim što bi prema mišljenju Ćorića imao kratkoročne efekte, skreće pozornost s osnovnog principa jačanja hrvatskog izvoza i njegove konkurentnosti, koji se treba temeljiti na ulaganju u tehnološki napredak.

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik Grupe, izjavio je kako svoje proizvode, koji se između ostalog odnose na plastične komponente za automobilsku industriju, u cijelosti izvoze, a kao dva ključna parametra koji negativno utječu na konkurentnost tvrtke ističe jaku kunu i lokalne troškove poslovanja, koji se odnose na rast cijena energije i rast plaća. “Mi svake četiri godine na jačanju kune izgubimo jednu tvornicu”, poručuje Došen. Kako navodi, ako se uzme tečaj kune iz 2015., od tada pa do danas na njegovu jačanju tvrtka je izgubila 87 milijuna kuna prihoda. U razdoblju, pak, od 2017. do 2019. negativan utjecaj poskupljenja električne energije iznosio je 8,4 milijuna kuna, a rast troškova rada negativno je pridonio sa 78,5 milijuna kuna.