Novosti
UNICEF O STANJU DJECE U SVIJETU

Pothranjeno je 50 milijuna djece, u Hrvatskoj 28 posto njih ima višak kilograma
Objavljeno 18. listopada, 2019.

Na globalnoj razini jedno je od troje djece mlađe od pet godina pothranjeno, dvoje od troje djece mlađe od dvije godine ima loše prehrambene navike, u svim EU državama jedno od petero djece ima prekomjernu težinu, a u Hrvatskoj 28 posto djece i adolescenata ima višak kilograma.


Sažetak je to ovogodišnjeg UNICEF-ova Izvještaja o stanju djece u svijetu koji se u 2019. godini bavi pitanjima prehrane djece te koje upozorava kako alarmantno visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog loše ili nezdrave prehrane.


"Najmanje jedno od troje djece mlađe od pet godina, više od 200 milijuna djece diljem svijeta – ili je pothranjeno ili pati od prekomjerne težine. Gotovo dvoje od troje djece, između 6 mjeseci i 2 godine, ne konzumira hranu koja podržava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela. Ovakva neadekvatna prehrana može izazvati slab razvoj mozga, poteškoće kod učenja, pad imuniteta, povećane infekcije i, u mnogim slučajevima, smrt. U svim zemljama članicama OECD-a, izuzev Japana, i svim državama EU-a, 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma. Hrvatska je u sredini ovog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju višak kilograma, a u tom segmentu bilježi porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine. Na prvome mjestu je SAD s gotovo 42 posto djece s prekomjernom težinom, a na pretposljednjem i posljednjem mjestu Estonija (20,5 posto) i Japan (14,3 posto). Od zemalja u susjedstvu Italija ima najveći postotak djece i adolescenata s prekomjernom težinom (36,9 posto), slijedi Mađarska, koja je nešto lošija od Hrvatske s 28,5 posto, dok je kod Slovenije i Austrije taj postotak nešto niži od Hrvatske (Slovenija 27,2 posto; Austrija 26,7 posto)", stoji u Izvještaju koji, ističe se, daje do sada najcjelovitiju procjenu stanja prehrane djece u svijetu u 21. stoljeću.


Također Izvještaj navodi i trostruku opasnost loše prehrane: pothranjenost, latentnu glad izazvanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu težinu među djecom mlađom od pet godina. Upozorava se kako ti čimbenici izazivaju poražavajuće rezultate: 149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob, 50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu, 340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo, a 40 milijuna djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.


UNICEF upozorava da loša prehrana i loše prehrambene navike počinju već od najranijih dana djetetova života. Primjerice, iako dojenje može spasiti živote, samo je 42 posto djece mlađe od 6 mjeseci isključivo dojeno, dok se sve veći broj djece hrani nadomjescima za majčino mlijeko.


"Prodaja nadomjestaka za majčino mlijeko porasla je za 72 posto između 2008. i 2013. godine u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Brazil, Kina i Turska, uglavnom zbog neprimjerenih reklama i loših politika kojima se nedovoljno promovira i podržava dojenje. Kad djeca pak počnu jesti meku ili čvrstu hranu, prečesto je ta prehrana pogrešna. U cijelom svijetu gotovo 45 posto djece između 6 mjeseci i 2 godine ne jede voće ili povrće, a gotovo 60 posto ne jede jaja, mliječne proizvode, ribu ili meso. Kako odrastaju, postotak nezdrave prehrane među djecom postaje alarmantan.


Podatci pokazuju da 42 posto adolescenata koji idu u školu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pića bar jednom dnevno, a 46 posto jede brzu hranu bar jednom tjedno. Te stope kreću se i do 62 posto i 49 posto za adolescente u zemljama s visokim dohotkom. Kao rezultat toga, razina prekomjerne težine i pretilosti u djetinjstvu i adolescenciji u svijetu raste. Od 2000. do 2016. godine udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom u dobi od 5 do 19 godina se udvostručio, pa tako danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom težinom.
"Unatoč tehnološkom, kulturnom i društvenom napretku posljednjih nekoliko desetljeća, zaboravili smo najosnovniju činjenicu – ako djeca loše jedu, ona i loše žive. Milijuni djece hrane se nezdravo jer jednostavno nemaju bolji izbor. Moramo promijeniti način na koji shvaćamo i reagiramo na pothranjenost i kvalitetu prehrane u djece. Važno je da djeca jedu dovoljno, no potrebno im je ponajprije osigurati zdravu i kvalitetnu prehranu", kaže izvršna direktorica UNICEF-a, Henrietta Fore.


Ivana Solar
Unatoč napretku posljednjih nekoliko desetljeća, zaboravili smo da ako djeca loše jedu, ona i loše žive
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike