Nakon što je lanjsko podizanje dohodovnog cenzusa za dječji doplatak kao pronatalitetna mjera kojom je država namjeravala drastično povećati broj primatelja doplatka podbacilo, cenzus bi mogao ponovo rasti. Izgledno, već početkom iduće godine.

Naime, nakon što je 1. srpnja 2018. na snagu stupio izmijenjeni Zakon o doplatku za djecu, kojim je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice (s 1663 na 2328 kuna), iz Ministarstva za demografiju najavljivali su kako će ta mjera osigurati doplatak za čak 100 tisuća obitelj, odnosno izravno za 150 tisuća djeca koja ga prije nisu primala. No izvješća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje godinu dana poslije pokazala su posve drukčiju sliku - do "buma" nije došlo. Prema podatcima HZMO-a, broj obitelji u godinu dana provođenja mjere povećao se za samo 19.000, a broj djece za 40.000, čime se broj primatelja izjednačio s brojem iz 2017. Uz dodatak da, prema posljednoj isplati doplatka (u rujnu za kolovoz), trenutno dječji doplatak prima 303.973 djece – samo 16.969 djece više nego lani u isto vrijeme.


Zbog takvog podbačaja najavljuje se da će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku do kraja godine ponovo preispitati uvjete i redefinirati mjeru, što znači kako bi sljedeće godine dohodovni cenzus opet mogao rasti. Iz Ministarstva tu informaciju ne žele službeno potvrditi, no dovoljno govori nezadovoljstvo vladajućih, koje je na površinu isplivalo u rujnu, kada je Ministarstvo za demografiju u javnu raspravu poslalo obrazac prethodne procjene za izmjenu Zakona o doplatku za djecu, iz kojega je vidljivo da posljednje povećanje cenzusa nije dalo željene rezultate. Koliki bi mogao biti cenzus za dječji doplatak od 2020. godine da se loši rezultati ne bi ponovili, trenutno se može samo nagađati. No valja napomenuti i kako je poznato da se u Ministarstvu još od 2017. lome između podizanja cenzusa i uvođenja univerzalnog dječjeg doplatka, za svu djecu, po uzoru na dio zapadnoeuropskih zemalja.
Podsjetimo, prema podatcima HZMO-a za ukupan broj korisnika po cenzusima, prema I. cenzusu (16,33 posto proračunske osnovice - 299,34 kune) prosječan broj korisnika doplatka je 35.085 za 73.630 djece, prema II. cenzusu (od 16,34 do 33,66 posto proračunske osnovice - 249,45 kuna) prosječan broj korisnika je 39.800 za 82.615 djece, a prema III. cenzusu (od 33,67 do 70 posto proračunske osnovice - 199,56 kuna) prosječan broj korisnika je 68.283 za 133.438 djece. Bez cenzusa doplatak prima 17.037 korisnika za 17.878 djece, a bez cenzusa prema Zakonu o hrvatskim braniteljima prosječan broj korisnika doplatka je 123 za 154 djece. Doplatak za djecu primjenom propisa EU-a prima 829 korisnika za 1311 djece.