Mišljenje o slovenskoj tužbi protiv Hrvatske 6. studenoga
Objavljeno 9. srpnja, 2019.
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a Priit Pikamae najavio je u ponedjeljak, nakon usmene rasprave pred Velikim vijećem suda o pitanju nadležnosti toga suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske, da će svoje mišljenje o ovom pitanju objaviti 6. studenoga.
Sud EU-a najčešće slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika, ali ima slučajeva kada je sudska odluka suprotna od toga mišljenja. U usmenoj raspravi u Luxembourgu u povodu prigovora o nedopuštenosti koji je Hrvatska podnijela Sudu EU-a u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv nje zbog povrede prava EU-a kao posljedice neprovođenja arbitražne presude, obje su zemlje ponovile svoja poznata stajališta. Tema rasprave bilo je samo pitanje nadležnosti Suda EU-a, ne i sadržaj slovenskih prigovora Hrvatskoj.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Stajalište Hrvatske je da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije, s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
Hrvatsku su zastupali britanska odvjetnica Jemima Stratford i zastupnica Vlade RH pri Sudu EU-a Gordana Vidović Mesarek. Sloveniju su zastupali pravna zastupnica vlade Maja Menard i francuski odvjetnik Jean-Marc Thouvenin.
Hrvatska odvjetnica Stratford u raspravi je rekla da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a, dodajući da su bilateralni teritorijalni sporovi izvan nadležnosti EU-a, čak i ako utječu na provedbu prava EU-a. Rekla je da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a bio članak 273 Ugovora o EU-u.
Slovenska pravna zastupnica rekla je da se u slovenskoj službi ne radi o pitanju granice, jer je to već riješeno arbitražnom odlukom koja je konačna. Istaknula je da Hrvatska neprovedbom te odluke krši pravila EU-a.
H
MEĐUNARODNOPRAVNI ASPEKTI SPORA
Raspravu je pratila i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić. "Vidjeli ste da su suce najviše zanimali međunarodnopravni aspekti našega spora, kao i pitanja vezana uz ribolovni režim koji je svojedobno bilateralno dogovoren između Hrvatske i Slovenije. Riječ je o sporazumu o pograničnom prometu i suradnji (SOPS), i Hrvatska ga je, kada je ulazila u EU, u dobroj vjeri ugradila u pravnu stečevinu i sada imamo u pristupnom sporazumu fusnotu koja kaže da će se recipročni ribolovni režim početi primjenjivati kada se u potpunosti provede arbitražna odluka", rekla je.