Objavljeno 8. srpnja, 2019.
- Sojina sačma i drugi sojini proizvodi u stočnoj hrani su 90 % GM, a krajnji proizvodi se tako ne označavaju - rekla je Jovana Đisalov
Najbolje europske prakse u proizvodnji soje poljoprivredni su proizvođači naše regije imali prigodu vidjeti na Dunav Soja Danu polja održive proizvodnje soje koji je drugi put organiziran u Hrvatskoj, ove godine na pokusnim površinama Poljoprivrednog instituta Osijek na kojima je u sortnom pokusu bilo zastupljeno sedam oplemenjivačkih kuća s ukupno 36 sorti, u herbicidnom pokusu dvije kemijske kuće s tri varijante zaštite soje od korova, a u pokusu ishrane bilja predstavljeno je osam institucija s nekoliko programa primjene inokulanata i folijarnih pripravaka.
- Ova manifestacija ima za cilj prijenos znanja iz znanosti u praksu, razmjenu znanja i iskustava te izgradnju novih i jačanje već postojećih partnerstava. Sve u cilju promocije, unaprjeđivanja i razvoja genetski nemodificirane soje na našim prostorima.
Istraživanje, razvoj, inovacije, kontinuirano informiranje i podizanje razine znanja imaju ključnu ulogu u unaprjeđivanju proizvodnje visoko kvalitetne i zdravstveno isprave hrane, u ovom slučaju razvoj sirovine soje koja nije genetski modificirana za stvaranje finalnih proizvoda koji nisu genetski modificirani, kako bi u konačnici ova proizvodnja imala što manji utjecaj na okoliš - naglasila je dr. sc. Aleksandra Sudarić, predstojnica Odjela za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja Poljoprivrednog instituta Osijek, dodajući kako je ova inicijativa u dunavskoj regiji započela 2012. godine, a na njoj se temelji misija međunarodnog udruženja Dunav Soja koja je kroz sve ove godine djelovanja dala znatan doprinos razvoju ove prekrasne ratarske kulture.
Standard kvalitete
- Nama je u Dunav Soji doista važno da najbolje europske prakse u održivoj proizvodnji soje učinimo dostupnim proizvođačima naše regije, kao i da kroz Dunav Soja certifikaciju omogućimo bolji plasman naše soje i na domaćim i na stranim tržištima. Prošle je godine u Europi proizvedeno više od 600.000 tona soje po Dunav Soja standardu kvalitete, a ove se godine očekuje još veća potražnja, što je izuzetna prilika za proizvođače u našoj regiji - izjavila je dr. sc. Jovana Đisalov, menadžer za klijente iz Dunav Soja udruženja, dodajući kako je naša soja izuzetno tražena na europskom tržištu, na kojemu dominira brazilska soja, koja je u najvećoj mjeri genetski modificirana.
- U Hrvatskoj nažalost imamo veliki disbalans, jer Hrvatska više od polovine svoje proizvodnje soje koja je genetski nemodificirana izvozi, a s druge strane uvozi sojinu sačmu i druge sojine proizvode koji se koriste u stočnoj hrani, a upravo su oni 90 posto GM, a krajnji proizvodi, meso, mlijeko i jaja se kao takvi ne označavaju. Upravo će zbog toga međunarodno udruženje Dunav Soja s Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske u sljedećem razdoblju raditi na kreiranju nacionalnog okvira za ‘bez GMO‘ označavanje hrane kako bismo u isto vrijeme podržali domaće ‘bez GMO‘ proizvođače, ali isto tako i potrošačima dali pravo izbora hrane ‘bez GMO‘ kvalitete - istaknula je dr. sc. Đisalov zahvalivši domaćinima ovog dana polja Poljoprivrednom institutu Osijek i suorganizatorima, tvrtkama Yara i Orchem, koji su na ovom Danu polja u suradnji s 20-ak partnera predstavili najbolje prakse održive proizvodnje soje koje poljoprivrednim proizvođačima preporučuje udruženje Dunav Soja.
Hrvatski doprinos
Posljednjih godina proizvodnja soje u Hrvatskoj organizirana je na 80 - 85 tisuća hektara, a tri četvrtine tih površina zasijano je osječkim sortimentom.
- Zajedno s povećanjem merkantilne proizvodnje u posljednje dvije-tri godine došlo je i do povećanja proizvodnje sjemena, pa je ove godine za tržište pripremljeno više od 10.000 tona sjemena soje, od toga je najveći udjel dakako osječkog sortimenta - rekao je dr. sc. Luka Andrić, predstojnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek, navodeći sorte ika, tena i zora kao vodeće na domaćem tržištu.
- I ovim je prošlogodišnjim pokusom u suradnji s Dunav Soja udruženjem potvrđena naša dominacija na tržištu jer su među 30 sorata u komparativnom pokusu prva tri mjesta zauzele sorte osječkog Instituta - istaknuo je dr. sc. Andrić. Osim ovih sorata u pokusu su predstavljene i sorte sara, sonja, toma, lucija i korana, a u širu proizvodnju odnedavno uključuju i sortu sunce.
Ova srednje rana sorta, koju u odnosu prema prethodnima sortama ove grupe dozrijevanja izdvaja ne samo visok i stabilan urod zrna nego i visoka kakvoća zrna, posebno se odlikuje po visokom sadržaju izoflavona, fitokemikalije koja ima sve veće značenje u prehrani ljudi.
Sorta sunce ima i vrlo pozitivnu učinkovitost u simbiotskoj fiksaciji dušika, što pridonosi smanjenoj uporabi dušičnih gnojiva i okolišno prihvatljivoj proizvodnji sigurne kvalitetne hrane.
- Sortimentom soje, kao našom vlastitom tržišno uspješnom inovacijom, pridonosimo ne samo u nacionalnim okvirima održive proizvodnje soje nego i šire, pa tako pridonosimo izgradnji europske platforme biljnih bjelančevina - zaključila je dr. sc.
Sudarić.
Renata Prusina
NA IZAZOVE PROMJENOM AGROTEHNIKE
Svaka proizvodna godina priča je za sebe i nosi svoje izazove. Osobito glede promjena vremenskih uvjeta u vegetaciji koje su gotovo drastične – od vrlo velike količine oborina u kratkom razdoblju pa do ekstremno visokih temperatura. “Soja je u dobroj kondiciji. Imali smo tijekom sjetve oborine i niske temperature, pa je početni porast bio malo sporiji, no do sada je soja zatvorila redove, pa se na neki način i količina dobivene vlage nakon jačih oborina prošlog mjeseca akumulirala”, ocijenila je dr. sc. Sudarić ističući da svaka sorta ima svoj genetski potencijal, ali ono što je presudno je agrotehnika, jer njome se prilagođava na izazove koje imamo.
TEHNOLOGIJA TRAŽI PUNO ZNANJA
Da je u ovakvim i sličnim uvjetima presudna agrotehnika, jer njome se prilagođava na izazove koje imamo, potvrđuju to svojim iskustvima i proizvođači iz okolice Bjelovara koji soju uzgajaju na 20-ak hektara. Zahtjevna tehnologija traži puno znanja, ali i ulaganja, odnosno investicija, kažu. Najveći su problem u proizvodnji soje, po njima, korovi, koje su ove godine uspjeli “obuzdati” zemljišnim herbicidima. - Ova je godina kod nas bila dobra, imamo čistu soju, no kad idete četiri puta prskati, ništa nećete zaraditi. Cijena od 2,20 kuna po kilogramu kakva je bila prošle godine nije dovoljna. Trebala bi biti 3 kune za kilogram, komentiraju proizvođači.
Hrvatska soja je tražena na tržištu, gdje dominira brazilska soja, koja je genetski
modificirana