Novosti
POTPISI STIŽU U HRVATSKI SABOR

Sindikati žele pregovarati o svemu osim o referendumu
Objavljeno 13. lipnja, 2019.
Damir Novotny: Pitanje mirovina ne može biti predmet referendumskog odlučivanja

Predstavnici sindikalne inicijative "67 je previše" u četvrtak će u Hrvatskom saboru predati 748.624 potpisa građana za održavanje referenduma o Zakonu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Podsjetimo, za raspisivanje referenduma potrebno je minimalno 373.568 potpisa, ili 10 posto ukupnog broja birača.

Nepopustljivi

Sindikati su uspjeli mobilizirati građane, unatoč svim problemima koje njihov zahtjev potencijalno nosi, a na što su upozoravali vladajući, ali i brojni ekonomski stručnjaci. Podsjećamo, sindikatima su najsporniji podizanje dobne granice i veća penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, nakon neuspješnog odjeka antireferendumske kampanje i velikog odaziva građana inicijativi, na kraju je sindikate pomirljivo pozvao na dijalog o toj reformi. No oni su, na krilima velikog broja potpisa, vrlo tvrdi. Ima li ipak šanse za nastavak dijaloga i njihov povratak u Gospodarsko-socijalno vijeće radi pronalaženja kompromisa, pitali smo predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladena Novosela. On ističe kako sindikati formalno nisu dobili nikakav prijedlog ni poziv na takve razgovore, osim poruka preko medija.


- No, neovisno o tome, stav je svih triju sindikalnih središnjica da se o uvjetima za koje smo prikupili potpise ne pregovara. O tim uvjetima, koji su, prije nego što se zakon usvojio, bili naši zahtjevi, mi smo željeli pregovarati, međutim ni ministar Pavić, ni premijer, ni bilo koji klub zastupnika vladajuće koalicije tada to nije želio. Išli smo i s našim amandmanima u Sabor, no tada je očito bilo samo važno imati 76 ruku u zraku i zakon usvojiti. Valjda su mislili da ćemo se mi s tim pomiriti - kaže Novosel. Dodaje da, ako referendum prođe i te se izmjene unesu u mIrovinski zakon, apsolutno postoji još niz otvorenih stavki o kojima se potom može razgovarati, od mirovina prema posebnim propisima, opravdanosti drugog stupa itd. "No način na koji smo sročili referendumsko pitanje omogućava građanima da se, kada odglasuju taj referendum, te izmjene jednostavno unesu u postojeći zakon, bez dodatne odluke Sabora", smatra Novosel.


Kojom će brzinom pak vladajući provjeravati i prebrojavati potpise, dosta je neizvjesno. Tomu treba dodati 30 dana ako za referendumsko pitanje zatraže i mišljenje Ustavnog suda. Podsjećamo, ustavnopravni stručnjaci nisu složni, neki pitanje drže vrlo spornim, a drugi smatraju da je sve u redu.


Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako se reforma mirovinskog sustava mora nastaviti i postići društveni konsenzus te da to ne može biti političko pitanje ni predmet referendumskog odlučivanja. On smatra kako se već na prvi pogled radi o pitanjima koja se rješavaju u odnosu između izvršne vlasti, koja ima odgovornost upravljanja proračunom i troškovima, te samoga parlamenta. "To je bit demokratskog ustroja, sviđalo se to nekome ili ne", kaže Novotny.
Promijenjene okolnosti

Sindikatima je, smatra, ključna penalizacija, a o dobnoj je granici rasprava besmislena. "Kada čovjek ulazi u sferu rada, u radni odnos, sa završenom srednjom školom to je već s 18, 19 godina, 40 godina staža imamo već sa 60 godina života. Kada redovito završimo fakultet i u radni odnos uđemo s 23 godine, sa 60 godina imamo 37 godina staža, a puni staž kada napunimo 63 godine. To nema nikakve veze sa 67 godina. Okolnosti na tržištu su se jako promijenile i trebamo iskusnije ljude, ako su fizički u stanju raditi. Osobito, primjerice, liječnici, jer ćemo imati problema u primarnoj praksi. No to se mora raspraviti razgovorom, a ne rješavati preko ulice i referenduma. Kada bismo, primjerice, na referendum stavili pitanje: ‘Želite li ništa ne raditi, a primati 5000 kuna‘, vjerojatno bismo skupili puno potpisa. Te teme se ne smije tako rješavati, ni politizirati, i to zamjeram sindikatima. Ne razumijem što su time željeli postići", kaže Novotny.

Smatra da sam referendum ne može ništa automatski promijeniti te da će promjene morati proći saborsku proceduru, a osnovno je pitanje, kaže, što ćemo time postići. Vjerojatno će, dodaje, Vlada zbog političkog pritiska nešto mijenjati, primjerice, "irelevantnu dobnu granicu".


Igor Bošnjak
Damir Novotny

ekonomski analitičar

NE MOŽE SE SVAKI ZAKON RASPRAVLJATI PREKO REFERENDUMA

Naravno da 600 ili 700 tisuća ljudi može reći da bi oni mirovinski sustav željeli drukčije postaviti. Možemo se oko svakog pitanja baviti refrendumskim inicijativama, ali to nam troši kapital i odvlači nas od bitnih problema, a to su ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta. Ovo trenutno nije najveći problem u državi. Pozdravljam i cijenim te potpise, ali mi nismo direktna demokracija. Ne može se svaki zakon raspravljati preko referenduma, to jednostavno neće biti moguće, puno gubimo na dinamici i ne provodimo nužne reformske zadaće. Druga stvar je što sindikati nisu htjeli postaviti pitanje zašto se braniteljima daje mirovina prema posebnim propisima iz mirovinskog sustava. Da su postavili pitanje treba li taj dio promijeniti, ne bi dobili toliko potpisa. A implicitno su to željeli reći - ako se može prema posebnim propisima za mirovine koje nisu zarađene dati pet, šest ili sedam milijardi kuna, zašto se onda ne može i te dvije ili tri milijarde, za to što traže. I s matematičke strane su u pravu, ali to je političko pitanje, a ne matematičko", kaže Novotny.
NOVOSEL: NE OČEKUJEMO ODUGOVLAČENJE
"Priča oko referenduma sada je posve jasna. Očekujemo od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i samog Sabora da utvrdi datum referenduma. Hoće li vladajući ići sa svojim zakonskim mogućnostima, poput Ustavnog suda i provjere potpisa, to je prije svega na Hrvatskom saboru. Ne očekujemo odugovlačenje, ali smo spremni i za odugovlačenja, kao i za neke reakcije Ustavnog suda. Ono u što definitivno vjerujem, ako ima dovoljno mudrosti u ovom sazivu Sabora, kao i Vlade, jest da će omogućiti hrvatskim građanima da odluče o razini svoje socijalne sigurnosti u budućnosti. I to bez obzira na sva ova plašenja i priče o milijardama koje će, tobože, zbog toga hrvatski građani morati nekome vraćati. To su sve floskule koje su služile isključivo da se ljude pokuša zaplašiti", rekao nam je Novosel.
procedura
PITANJE ĆE VJEROJATNO NA USTAVNU PROVJERU
Možda ste propustili...