Objavljeno 10. lipnja, 2019.
Želimo potaknuti razvoj svinjogojstva i smanjiti uvoz, kazao je Kuterovac
Broj krmača u Hrvatskoj nakon 2010. godine pao je za 30 % i sve je ove godine u ograničenom okviru uz neznatne promjene. Prikaz broja krmača jedan je od najboljih pokazatelja stanja u svinjogojskom sektoru, jer je to osnova proizvodnje svinjskog mesa.
Naizgled stabilna situacija s brojem krmača nipošto ne govori o usklađenosti stanja u hrvatskom svinjogojstvu i otpornosti na vanjske cjenovne utjecaje. Nažalost, to je pokazatelj pokušaja održavanja status quo situacije i nepostojanja snažnih investicija u sektor. Ako se u najskorije vrijeme ne pokrene razvoj sektora, velika je opasnost od snažnijeg urušavanja brojnog stanja krmača.
S ciljem rješavanja svih navedenih problema nedavno je u Vukovaru osnovana Hrvatska udruga proizvođača svinja, čiji su članovi poljoprivredni proizvođači koji se bave svinjogojstvom, uzgojem i korištenjem rasplodnog materijala (krmače i nerasti), proizvodnjom prasadi i tovom.
Za predsjednika udruge izabran je Krešimir Kuterovac, a za tajnika Perica Bičvić.
Cilj je osnivanja udruge, kako je naveo Krešimir Kuterovac, zaštititi domaću proizvodnju svinja, provoditi edukacijiu potrošača, promovirati kvalitetu proizvoda i stvaranje oznake kvalitete Hrvatska svinjetina, uređenje tržišta svinjskog mesa, razvoj kratkih lanaca opskrbe hranom te zajednički nastup na tržištu i razvoj prodaje.
Razvoj konkurentnosti
Članovi udruge godišnje proizvode oko 700.000 svinja i drže 30.000 krmača, a to su tvrtke: Žito d.d. Osijek, Belje plus Darda, Agroan d.o.o. Veliki Otok, Krmiva d.o.o. Zagreb, PIK Vinkovci plus Vinkovci, Osatina d.o.o. Semeljci, Stočar d.o.o. Varaždin, TSH Čakovec d.d. Čakovec, Vupik plus, Vukovar i West d.o.o./CUS d.o.o. Antunovac.
"Cilj je naše udruge i održanje i povećanje proizvodnje svinja te razvoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nova udruga nastala je i iz potrebe reprezentativnog udruživanja profesionalnih svinjogojaca te promocije svinjogojstva kao ozbiljne gospodarske grane, koja može osigurati smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda, grane kao važne izvozne djelatnosti, koja može iskoristiti prirodne poljoprivredne resurse, povećati zapošljavanje i osigurati sigurnost opskrbe hranom naših građana", kaže Kuterovac i dodaje da su postojeće udruge koje djeluju u svinjogojstvu na različitim razinama uglavnom zainteresirane za provedbu uzgojnih programa na području Hrvatske. Kuterovac dodaje kako žele konstruktivnim prijedlozima te sa stručnjacima i iskustvom pridonijeti daljnjem razvoju hrvatskog svinjogojstva.
Promet živim svinjama
Kad je riječ o uvozu, iz udruge napominju da Hrvatska trenutno iz drugih zemalja EU-a uvozom pokriva i do 70 % potreba za svinjetinom. "Tijekom 2018. u Hrvatsku je uvezeno 96.506 tona svinjskog mesa, a izvezeno je 8526 tona. Premda se bilježi kontinuirano povećanje uvoza svinjskog mesa (s izuzetkom 2016. godine), prošle je godine znatno usporen trend uvoza, no zato je zabilježeno povećanje uvoza živih svinja u Hrvatsku.
"Promet živim svinjama ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu i bilježi kontinuirano povećanje u broju izvezenih svinja. Premda bi ovo trebao biti podatak koji pokazuje napredak u sektoru, to nije tako. Povećanje u broju izvezenih živih svinja nastaje kao posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta s cijenama svinjetine u RH i pokušaja prodaje svinja na vanjskim tržištima po višim cijenama. Nažalost, to je uzrok smanjene zaposlenosti domaće klaoničke industrije. U 2018. godini zabilježeno je povećanje uvoza živih svinja u Republiku Hrvatsku (4 %), što treba biti velik izazov u provedbi biosigurnosnih mjera u borbi protiv AFK-a. Stagnacija u broju rasplodnih krmača u našoj zemlji ima izravan odraz na rad klaoničke industrije. Pad u broju trupova u prikazanom razdoblju nešto je manji (20 %) u odnosu prema padu broja krmača. Nažalost, to nije rezultat boljih reprodukcijskih rezultata na preostalom matičnom stadu, nego je posljedica uvoza živih svinja za klanje", navode iz udruge i dodaju da je za razumijevanje aktualne situacije svinjogojske proizvodnje, ali i stanja u kojem je klaonička industrija, kao i cjelokupno tržište svinjskog mesa, potrebno sagledati podatke o broju uvezenih odojaka, zaklanih odojaka i broju zaklanih svinja.
Zdenka Rupčić
Trend rasta cijena svinjetine
“U 2018. godini u Hrvatsku su uvezene 483 tisuće odojaka. Istovremeno su u klaonicama zaklana 74.843 odojka. Pod pretpostavkom da su svi zaklani odojci bili iz uvoza, preostalo je više od 400 tisuća za stavljanje u tov. Prema tome, iz domaće se svinjogojske proizvodnje u klaonicama u RH podmiruje oko 46 % domaćih potreba. Prevelik uvoz prasadi za prehranu domaćeg stanovništva i rastuća turistička potrošnja mogu postati ograničavajući čimbenik u razvoju hrvatskog gospodarstva. Aktualni trend rasta cijena svinjetine iznenađujuća je pojava na globalnoj razini, koja ima svoj odjek na europskoj i našoj, hrvatskoj razini. Cijene svinjetine na europskom su tržištu oko 5 % više od cijena na hrvatskom tržištu. Podizanje cijena svinjetine može pomoći oporavku svinjogojske proizvodnje u RH”, kaže Kuterovac.
Članovi: Žito, Belje plus, Agroan, Krmiva, PIK Vinkovci plus, Osatina, Stočar, TSH Čakovec, Vupik plus i West d.o.o./CUS d.o.o.